To je odlučeno nakon sastanka predsjednika Srpske liste Gorana Rakića, četiri gradonačelnika sjevernih kosovskih općina i predstavnika svih kosovskih institucija sa sjevera Kosova, uključujući radnike suda, tužilaštva i policije, javio je Radio Slobodna Evropa.
“Odlučili smo napustiti sve političke institucije, skupštinu, vladu i četiri općine na sjeveru Kosova, kao i organe pravosuđa, policije i administrativnog osoblja u četiri općine na sjeveru”, rekao je Goran Rakić, predsjednik Srpske liste, političke stranke kosovskih Srba koja ima podršku službenog Beograda.
On je dodao da ove odluke o napuštanju i suspenziji u institucijama ostaju na snazi sve do trenutka dok “Priština ne počne poštivati međunarodno javno pravo i sporazume dogovorene u Brusellesu”.
“To konkretno znači – dok ne povuče jednostrane i protupravne odluke o preregistraciji, dok ne formira zajednicu srpskih općina u skladu s prvim sporazumom i svim drugim sporazumima koji su po ovom pitanju zaključeni u dijalogu”, rekao je Rakić.
Goran Rakić je podnio ostavku na mjesto ministra u kosovskoj vladi, a isto je učinilo deset srpskih zastupnika u kosovskom parlamentu.
Ostavku u ime Srba zaposlenih u pravosuđu i tužilaštvu podnio je i predsjednik Osnovnog suda u Mitrovici Nikola Kabašić, a ostavke su podnijeli i srpski pripadnici policije Kosova, navodi Radio Slobodna Evropa.
Nove napetosti između Beograda i Prištine dospjele su u prvi plan nakon što je posljednjeg dana oktobra istekao rok koji je kosovska vlada ostavila za primjenu odluke o zamjeni registarskih tablica izdanih u Srbiji, koje koriste Srbi na Kosovu.
Priština nije prihvatila prijedlog Washingtona i Bruxellesa da odgodi primjenu mjera za deset mjeseci, ali je kosovska vlada odlučila primjenjivati ih u fazama, od novembra 2022. do juna 2023.
Situaciju na Kosovu danas je razmatrala i Vlada Srbije na sjednici kojoj je nazočio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Tokom dana Vučić je najavio sastanak s ambasadorom Kine u Srbiji Chenom Boom, zatim odvojen sastanak s ambasadorom Rusije u Beogradu Aleksandrom Bocan-Harčenkom, a zatim i s patrijarhom Porfirijem i Sinodom Srpske pravoslavne crkve.