BiH

Sladić nema dobre vijesti o vremenu u BiH

Naš mladi meteorolog Nedim Sladić oglasio se na društvenim mrežama u vezi sa prognozom vremena u BiH za naredni period.

FOTO: FACEBOOK/NEDIM SLADIĆ
FOTO: FACEBOOK/NEDIM SLADIĆ

Njegov post sa Facebooka sa detaljnom i opširnom vremenskom prognozom prenosimo u cjelini.

“O vremenu neću puno govoriti, ali hoću više o nečemu drugom vezano za vrijeme što je čak bilo iznenađenje za sve nas danas na vremenskoj diskusiji i par poruka koje sam izvukao između redova za Balkan i zapad Europe. I bit ću detaljniji.

Proteklih dana rekordan je broj poruka u mom pretincu o vremenskim prilikama u narednom periodu zbog privatnih obaveza, uključujuči i one o raznoraznim teorijama zavjera. Nažalost, nemam vremena da odgovorim na iste s obzirom na moje privatne obaveze pa ću to učiniti na ovaj način.

Što se tiče vremena, ono nad područjem Bosne i Hercegovine, ali i većeg dijela Balkana ostaje nažalost nestabilno do daljnjeg. Nažalost, prije svega jer gledamo prizore bujičnih plavljenja gotovo svakodnevno koji su posljedica konvektivnog razvoja oblačnosti tokom poslijepodnevnih sati nastali pojačanim isparavanjem/evaporacijom sa otprije vlagom namočenog tla, kao i toplotnom energijom te brzim porastom tačke rosišta. U graničnom sloju dolazi do obaranja potencijalne temperature s visinom, što potvrđuje nestabilnost atmosfere. Posmatrajmo to kao jedan ciklus – prethodno namočeno tlo može, a isto tako i ne mora, izgubiti vlagu. Sve zavisi od godišnjeg doba, ali i od prethodne količine vlage u tlu. Obično, u normalnim uslovima, zbog snažnog sunčevog zračenja, ljeti poslije pljuska tlo ne upija veliku količinu vode, pa ona po prvim zrakama sunca vrlo brzo isparava u atmosferu. Međutim, u uslovima vlažnosti kakve mi imamo trenutno na Balkanu, ovaj mehanizam se ponaša poput magneta – sunčeve zrake zagriju podlogu jače od okolnog zraka, pri čemu vlaga počinje isparavati, a travnata površina zbog malog albeda ima nizak toplotni kapacitet i gubi termičku energiju (en. liquid to vapour enthalpy), pa je fluks pri podlozi nizak. Po isparavanju brzo dolazi do snižavanja temperature zraka kako isti postaje vlažniji. Na toj visini, obično u ovakvim okolnostima unutar graničnog sloja (en. planetary boundary layer – PBL), gdje se presjeku tačka rosišta i temperatura zraka započinje nivo konvekcije (LFC), odnosno razvoja vertikalne oblačnosti. To je ona oblačnost nalik na karfiol ili grudve koje rastu zahvaljujući termalnoj energiji, a u idealnim uslovima, oni mogu dosegnuti u umjerenim geografskim širinama i visinu tropopauze (oko 10 km visine). Uzlazne struje su vrlo često snažne, zahvaljujući jakoj uzgonskoj sili (en. buoyancy) koju će u jednom trenutku radi održavanja hidrostatičkog balansa zamijeniti sila teže, odnosno silazna struja. Ledeni kristalići sve više rastu u kuglice koje kad silazna struja nadjača uzlaznu, najčešće dolaze u vidu zrna grada koje nastaju tako što se susreću sa pothlađenim kapljicama uzlazne struje unutar oblaka s kojima procesom akrecije dodatno rastu do trenutka dok ne postanu dovoljno teške. Međutim, ukoliko u određenom nivou atmosfere postoji proces tzv. “uvlačenja” (en. entrainment), može doći do daljnjeg hlađenja pothlađenih kapljica unutar oblaka i porasta zrna grada, pod uslovima da je okolni zrak hladniji u odnosu na ambijentalni. Tako dobijamo jedan cijeli ciklus – od isparavanja do kondenzovanja i novog sublimiranja – odnosno kiše koja se vraća na podlogu i tako u krug.

Signali za padavine i narednih dana (a izgledno i do polovine juna) prisutni su prije svega zahvaljujući održavanju vlažnog zraka po visini sa utjecajem visinske doline nad jugoistokom Europe, a potencijalna vrtložnost na oko 200 hPa je prisutna iznad ovog područja koja može podsticati jačanje silazne struje te jače pljuskove. Polje zračnog pritiska u prizemlju je ovih dana uglavnom oko normale ili tek blago iznad. Kako nemamo utjecaj ciklone u prizemlju, prijepodnevno Sunčevo zračenje podstiče razvoj oblačnosti, najprije uz okolno gorje i planine kao posljedica nejednakog zagrijavanja podloge, koje uz termičku energiju dobija na dodatnom jačanju sistema. Pa ukoliko prijepodne budete na terasi, okrenite se prema okolnim brdima i planinama i primijetit ćete kako se grudvasti oblaci najprije počnu razvijati uz njih. Ono što bi malo pomoglo je vjetrene cirkulacije u graničnom sloju koje bi moglo izmiješati zrak.

Telekonekcije nam, također, ne idu u prilog. Cassouva studija iz 2008. godine pokazuje da Madden-Julian oscilacija u tzv. “hladnim, supresivnim fazama”, što odgovara fazama 6, 7 i 8 ima za posljedicu udruženi učinak (en. coupling efekat) koji se odražava na Rossbyeve valove. Rossbyevi valovi šire se u smjeru zapad-istok te u vidu udubljenja i ispupčenja diriguju raspodjelu vremenskih sistema. Istaknimo i to da je MJO Kelvinov val koji se formira u tropskim područjima i propagira se u smjeru zapad-istok u prosjeku na svakih 30 do 90 dana i najviše utječe na spomenuta podruja. Ali, može se odraziti i na Europu. U fazama 6, 7 i 8, Rossbyev val se nad sjeverom Atlantika prelama, pri čemu često dolazi do razdvajanja grana pri čemu jedna putuje preko juga, tj. preko Mediterana, a druga na sjever Europe. Takvu sliku smo često gledali kroz maj 2023. godine. Također, MJO u ovakvim fazama prethodi NAO- oscilaciji, što udubljuje mlaznu struju, tj. snažnu vrpcu vjetrova na oko 10 km visine, što za posljedicu ima i jače temperaturne razlike između istoka i zapada kontinenta. Prema dostupnim podacima Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF), sedma i osma faza Madden-Julian oscilacije očekuje se najmanje do polovine juna mjeseca. Ovo se odražava i na kočenje propagacije Indijskog monsuna koji već kasni sa svojim početkom.

Drugi faktor koji nepovoljno ide u korist Balkanu jeste i površinska temperatura mora (en. sea surface temperature) koja je toplija nad jugozapadnim dijelom Europe i proteže se sve do obala Ujedinjenog Kraljevstva, pri čemu po određenoj skupini ljudi ima karakteristike marinskog toplotnog vala. Iskreno, tu ne bih ulazio u detalje. Kako zbog efekta memorije koje podržava snažan toplotni kapacitet temperatura mora se ne oscilira mnogo, a uzimajući u obzir manju temperaturnu razliku između pola i juga, ovakva činjenica za posljedicu može imati i mnogo više temperature zraka u mjesecima koje dolaze, pogotovo na sjeverozapadu Europe.

Također, dominirajući režimi već mjesec gotovo dana perzistentno upućuju na kombinovani nastavak tzv. blok režima (en. Blocking) i atlantskog grebena (en. ATR – Atlantic Ridge). Iz sedmice u sedmicu, a sve od početka maja, dominiraju upravo ova rješenja. Ovakve postavke podržavaju najviše sjeveroistočno i istočno strujanje, limitirajući utjecaje s Atlantika, i održavajući sjeverozapad i sjever Europe suhim, podrazumijevajući da većina poremećaja u ova područja dolaze sa Atlantika. Istovremeno, jugoistok Europe pod ATR režimom često je podložna meta upadima svježijeg zraka sa sjevera Europe. U ovo sam se najbolje uvjerio kada sam svom prijatelju iz Walesa pisao prognozu za antalijski zaljev prije dva dana i nisam mogao da vjerujem da ću mu u junu uopće spominjati toliko učestalo lokalne pljuskove u priobalju prva dva dana (03. i 04.06), s obzirom na to da tamo količine padavina su manje od 10 mm.

I tu ćemo zaključiti prvi dio teksta koji je već sada rekao dosta toga.

U drugom dijelu, osvrnut ću se kratko na današnji razgovor koji sam imao sa meteorologom koji radi za britanski Met Office, tj. državnu hidrometeorološku službu. Svi pokušaji od ranije da se atmosfera destabilizuje u drugoj dekadi mjeseca juna na sjeverozapadu Europe sada su u manjini prema MOGREPS-u (Met Office Ensemble Prediction System), što me podsjeća na potencijalne pokušaje promjene vremena u ljetnim mjesecima pa krene odugovlačenje i odaljavanje promjene vremena na modelima. Sada već prilično suho tlo, više temperature mora, ali i zraka, idealni su za nastavak izbijanja novih požara i novo odugovlačenje situacije sa visokim zračnim pritiskom. Interesantno je da su ti zaključci u podudarnosti i sa euroatlantskim režimima koje smo spomenuli maločas. Bez utjecaja tropskih ciklona ili tajfuna nad jugoistokom i istokom Azije, mlazna struja neće dobiti potrebni energetski momentum da neke stvari pokrene s kojim bi se i vremenska slika potencijalno promijenila nad Europom, što bi se onda odrazilo (in)direktno i na Bosnu i Hercegovinu.

Da je neuobičajena situacija, pokazuje i naša Dr. Helen Dacre koja je simulirala trajektorije zračne mase u proteklih 7 dana nad Velikom Britanijom na 950, 850 i 700 hPa nivoima i ustanovila da gotovo 7 dana zrak uopće se nije pomjerao nad zemljom – održavao se maltene u mjestu, potvrđujući snagu anticiklone. Sjeveroistočno strujanje nije dominatna karakteristika u ovo doba godine, ali jeste dobar pokazatelj koliko je atmosfera neuobičajeno stabilna iznad Otoka što nas je sve ostavilo bez teksta. I takav ritam izgledno je da će se i nastaviti u prvoj dekadi juna. Zbog svega navedenog, Bosna i Hercegovina, kao i veći dio Mediterana, ostaje do daljnjeg nestabilna.

I na kraju – nikakve teorije zavjere nisu u igri. Slične situacije imali smo i kroz prošlost – primjer za to su 2014, 2010, 2005. i 2002. godina koja su ujedno i naša kišna ljeta. Prisjetimo se da je 08. juna 2005. gotovo sve do 600 metara nadmorske visine bilježen i snijeg pa zavjere nismo niti spominjali. Da je maj 2023. bio vrlo loš mjesec – itekako stoji. Ali razlozi za njega su objašnjeni već nekoliko puta, i ponovo je objašnjen u ovom tekstu. Da je prva polovina juna bez većih ljetnih vrućina – jeste, one će sigurno izostati. Da kiše će biti u izobilju – i toga hoće, za mnoge ovo će biti ponovo da upotrijebim riječ nažalost, naročito za one koji su se suočili već s poplavama. Jednostavno, mlazna struja je toliko spora da će morati proći još dosta vremena dok je neko ili nešto ne ubrza, a i tad nije potpuna garancija da će se situacija promijeniti previše. Neke stvari jesu ove godine skrenule ukrivo, međutim, kroz prošlost bilo je ipak i gorih situacija.

Prijepis iz email konverzacije je otprije 2 sedmice kada smo sugerisali na ovakav razvoj posmatrajući euroatlantske režime koju smo danas raščlanili detaljnije”, piše Sladić

Prihvati notifikacije