Jens Plötner se osvrnuo na optužbe u kojima se veliki dio medija i opozicije obrušio na njemačku vladu, smatrajući da je oklijevala u svojoj podršci Ukrajini te da ju je mnogo sporije opskrbljivala teškim oružjem nego što su to učinili SAD, Velika Britanija i Francuska, piše FT.
Govoreći na raspravi u njemačkom vijeću za vanjske odnose (DGAP), rekao je da je raspravu o pomoći Ukrajini potaknula “groznica koja propušta velika pitanja”.
– Možete ispuniti puno novinskih stranica pisanjem o Marderima (vrsta borbenog vozila koje je Kijev zatražio od Njemačke), ali nekako pronalazim puno manje članaka o tome kakav bi naš odnos s Rusijom trebao biti u budućnosti. I to je barem jednako uzbudljivo i relevantno pitanje o kojem bismo mogli raspravljati – rekao je Plötner.
‘To nas je i dovelo u ovu situaciju’
Primjedbe su izazvale ljutiti odgovor Marie-Agnes Strack-Zimmermann, istaknute zastupnice liberalnih Slobodnih demokrata, jedne od tri stranke u Scholzovoj vladajućoj koaliciji. Strack-Zimmermann, predsjednica Odbora za odbranu u Bundestagu, rekla je da Plötnerovi komentari “otkrivaju način razmišljanja posljednjih nekoliko decenija koji su nas doveli u ovu užasnu situaciju”.
– Nije vrijeme da s ljubavlju razmišljamo o Rusiji, nego da pomognemo Ukrajini – dodala je.
Izjave Plötnera, koji rijetko govori u javnosti, bacile su fokus na način na koji Scholz i njegov tim gledaju na rat u Ukrajini. Scholz je bio na udaru saveznika u istočnoj Evropi zbog održavanja telefonskog kontakta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uprkos zločinima koje su moskovske trupe navodno počinile u gradovima poput Buče i razaranju koje su njeni zrakoplovi i topništvo izazvali po ukrajinskim gradovima.
Plötner je u svom govoru istaknuo da Njemačka podržava Ukrajinu “politički, ekonomski i vojno” i to “u velikoj mjeri”.
Njegov govor dogodio se nekoliko sati prije nego što je Ukrajina objavila da je preuzela isporuku određenog broja oklopnih haubica PzH 2000, prvog teškog naoružanja koje je Njemačka isporučila Kijevu. PzH je najmodernija artiljerija Bundeswehra i može pogoditi ciljeve udaljene 40 kilometara. No Plötner je također govorio i o mogućem članstvu Ukrajine u Evropskoj uniji, o čemu će se raspravljati na summitu EU ove sedmice, i to na način koji bi vlada u Kijevu mogla smatrati neugodnim.
– Samo zato što ste napadnuti ne znači automatski i da se vaša vladavina prava poboljšala, poručio je Plötner Ukrajincima.
– Problemi zbog kojih su Ukrajinci pali su strukturni, oni su još uvijek tu i njih se mora rješavati – naglasio je Plötner.
Ostavština Ostpolitika
Noah Barkin, stručnjak u njemačkom think-tanku Marshall Fund of US, nije bio zadovoljan nakon govora Scholzovog savjetnika za vanjsku politiku.
– Poruke koje je Plötner poslao zabrinjavajuće su za građane Ukrajine, njemačke partnere u istočnoj Evropi te mnogih njenih najbližih saveznika širom svijeta, uključujući i Sjedinjene Države – kazao je.
Barkin je naglasio da su Plötnerovi komentari pokrenuli pitanje je li Scholzov tim “naučio prave lekcije iz Putinovog rata”.
– Mogu li se ljudi koji su godinama promovirali bliske veze s Moskvom i Pekingom okrenuti vanjskopolitičkoj viziji koja je prikladna za izazove ove nove ere sistemskog suparništva? – upitao se Barkin.
Njegovo mišljenje dijeli i Georg Löfflmann, docent za ratne studije na Univerzitetu Warwick. On je istaknuo da Plötner simbolizira Ostpolitik, odnosno ”politiku establišmenta, ekonomski angažman i vojnu suzdržanost koja je decenijama definirala njemačku vanjsku politiku”.