Retrovizor

Samit u Jalti odredio je sudbinu svijeta

U Jalti na Krimu, 11. februara 1945. godine, završena je konferencija vođa tri velike sile antihitlerovske koalicije, koji su uskladili vojne planove za okončanje rata protiv Njemačke i Japana i odredili nove odnose u Evropi i svijetu poslije rata.

FOTO: WIKIPEDIA
FOTO: WIKIPEDIA

Sovjetski lider Josif Staljin, predsjednik SAD Franklin Roosevelt i britanski premijer Winston Churchill usvojili su rezolucije o “slobodnoj Evropi” i dogovorili se o osnivanju UN kao opšte međunarodne organizacije za mir i bezbjednost u svijetu.

Kominike o podjeli Njemačke na tri zone i uspostavljanju Centralnog komesarijata kao kontrolne komisije tri sile, sa sjedištem u Berlinu, izdat je 13. februara.

Riješeno je da se predloži Francuskoj da učestvuje u tome, zatim da Njemačka plati ratnu odštetu i vrati opljačkane vrijednosti, da se sazove konferencija svih nacija 25. aprila radi stvaranja UN i prihvaćeni su njeni osnovni principi.

Donesene su i odluke o bivšim “satelitima” Njemačke, o pomoći bivšim okupiranim zemljama, o poljskoj vladi i granicama, o Jugoslaviji kojoj je preporučeno da provede u djelo sporazum Josipa Broza Tita i Ivana Šubašića za osnivanje jedinstvene vlade.

Postignut je i sporazum o stupanju SSSR-a u rat protiv Japana, a Moskva je zauzvrat dobila južni dio poluostrva Sahalin, Kurilska ostrva, pravo na korišćenje luke u Port Arturu i na Kineskoistočnu i Južnomandžursku željeznicu.

Takođe je dogovoreno da Ukrajina i Bjelorusija budu priznate kao suverene i nezavisne države u UN. Suverenost je bila formalna, a SSSR je na taj način dobio još dva glasa u svjetskoj organizaciji.

Prihvati notifikacije