Kolumne

RJEČNIK POP KULTURE: Upoznajte najveću zvijezdu klasične muzike ikada

U popularnoj mitologiji XX vijeka, klasična muzika nije iznjedrila veliki broj superstarova kao što je slučaj s rok i pop muzikom.

FOTO: ANATOLY MALTSEV/EPA
FOTO: ANATOLY MALTSEV/EPA

Ta privilegovana muzika vladajućih klasa i vrhunske elite doskora nikako nije bila po ukusu velikih masa.

Rijetki su bili primjeri vrhunskih umjetnika klasične muzike koji su mogli da napune, npr., velike stadione ili džinovske koncertne dvorane.

Masovna konzumacija proizvoda vrhunske klasične muzike ušla je u modu sa čuvenim filmovima poput „Amadeusa“ Miloša Formana ili filmovanim operama reditelja Franca Zeffirellija i drugih, u kojima su se kao superstarovi pojavljivali tenori Luciano Pavarotti, Placido Domingo ili Jose Carreras koji su svojevrsne ikone popularne klasične muzike.

Oni su učinili ogroman korak naprijed u odnosu na radove Richarda Claydermana i drugih koji su na vulgaran način pokušavali da popularišu klasičnu muzičku baštinu.

Trojica tenora su vrhunski operski pjevači, koji su godinama punili dvorane od „Milanske skale“ do „Karnegi hola“, izvođači čijem umijeću nije mogla ništa da prigovori ni sofisticirana muzička kritika.

Pavarottijeve fantastične glasovne mogućnosti i raspon glasa od nekoliko oktava, kao i neobičan izgled dobroćudnog debeljka, učinili su ga vjerovatno najvećom zvijezdom klasične muzike.

„Nessun Dorma“, arija iz opere Turandot, u njegovom izvođenju mjesecima je bila hit na svjetskim top-listama, a albumi su mu se prodavali u milionskim tiražima.

Rodio se 1936. godine u Modeni (Italija).

U Mantovi je završio solo pjevanje kod poznatog Ettorea Campogallianija.

Već 1962. pobijedio je na takmičenju solo pjevača „Akile Peri“ u Mantovi. Kao nagradu dobio je ulogu Rudolfa u operi „Boemi“.

Svega par godina poslije toga postao je najslavniji tenor svijeta.

Jula 1990. u Rimu, na ruševinama kupatila „Terma de Karakola“, Pavarotti, Domingo i Carreras održali su prvi zajednički veliki koncert i začeli mit o tri tenora.

Njihov nastup na Olimpijadi u Atlanti bio je pravi operski bum. Oni su bili prvi umjetnici klasične muzike koji su bili stanju da napune velike stadione širom svijeta i da oko sebe šire pompu svojstvenu superstarovima.

Megapopularnost klasične muzike, koju joj je obezbijedio „debeljuškasti Italijan“ Pavarotti, označava novu eru u historiji modernog svijeta.

On je postao uzor mnogim umjetnicima da sa ponosom iznesu vrhunsku tradiciju pred najširu publiku.

Pavarotti je umro 2007. godine u Modeni, u sedamdeset prvoj godini.

Prihvati notifikacije