Kolumne

RJEČNIK POP KULTURE: Charlie Chaplin, genije kakav se više ne rađa

Životni lik i djelo Charlesa Spencera Chaplina u srca publike uselili su se preko legendarnog lika skitnice.

FOTO: WIKIMEDIA
FOTO: WIKIMEDIA

Charlie Chaplin je jedna od najvećih ikona nijemog filma i prema njegovoj biografiji Richard Attenborough snimio je 1992. godine film “Chaplin”.

Genijalni glumac i reditelj, rođen je 1889. godine u Londonu.

Vrlo brzo se opredijelio za glumačku karijeru i nastupao je u programima mjuzikholova na West Endu.

Kada je trupa komičara Freda Karnoa, u čijem je šou-programu nastupao, gostovala u SAD-u, mladog Charlieja Chaplina primijetio je slavni Mack Sennett i ponudio mu da glumi u njegovim nijemim filmovima.

Chaplin je sa Sennettom snimio nekoliko filmova i bio više nego zapažen u Hollywoodu, tako da je već 1914. dobio mogućnost da režira svoj prvi film koji se zvao “Uhvaćen na kiši”.

Za svega tri godine od tada Chaplin je snimio dvadesetak filmova, od kojih su neki postali remek-djela klasičnog perioda nijemog filma i komediografskog žanra uopšte.

Filmovi “Lutalica”, “Imigrant”, “Tiha ulica”, “Avanturista” i drugi promovisali su lik trapavog skitnice koji pravi probleme gdje god se pojavi.

Fenomen Charlieja Chaplina bio je u tome što je taj trapavi lik niže klase, s plemenitim srcem, uvijek bio na strani pravde, istine i dobrote i zato ga je voljela milionska publika širom svijeta.

Dvadesetih i tridesetih godina nastali su njegovi najpoznatiji filmovi: “Dječak” (1921.), “Potraga za zlatom” (1925.), “Cirkus” (1928.), “Svjetla velegrada” (1931.), “Moderna vremena” (1936.) i “Veliki diktator” (1940.).

Svaki od njih predstavlja remek-djelo sedme umjetnosti, a gegovi, osoben humor, plemenite humane poruke i ideje ostali su neprevaziđen ideal za mnoge kasnije generacije sineasta.

Kao britanski državljanin, Chaplin je zbog svojih ljevičarskih uvjerenja napustio Ameriku 1952. godine i potom se nastanio u Švicarskoj.

Pojava zvučnog filma nije bila po njegovom ukusu i njegovi zvučni filmovi predstavljaju drastičan pad u odnosu na nijeme, a od njih vrijedi izdvojiti filmove “Gospodin Verdu” i “Kralj u New Yorku”.

Pred kraj života dobio je vitešku titulu “ser” i nagradu američke Akademije filmske umjetnosti za životno djelo.

Napisao je nekoliko knjiga, od kojih se izdvaja autobiografija “Moj život u filmovima”.

Umro je 1977. godine, ali lik skitnice sa sve brčićima, nakrivljenim polucilindrom i štapom nastavio je vječno da živi.

Prihvati notifikacije