On traži svoju ljubav prelazeći iz svijeta sna u javu našeg svijeta koja je za njega san.
U tom metasvijetu, između jave i sna, dešava se radnja stripa Aster Blistok, a sam junak se predstavlja kao veliki izmiritelj svjetova.
Ideja o prelasku iz jave u san i obratno korištena je u brojnim djelima naučne fantastike, od Philipa K. Dicka do serije Fringe.
Autori stripa Aster Blistok su 1974. u Parizu započeli rad na ovom serijalu, inspirisani dramom “Axel” simboliste Augustea Villiersa de l’Isle-Adama.
Kod nas se prva epizoda pojavljuje 1977. u stripu Almanah, a potom Aster izlazi u Stripoteci.
Ovo je jedan od kultnih stripova novotalasne generacije, koja je voljela fantastiku kombinovanu sa romantikom i poezijom.
Aster Blistok ima letjelicu – “Srebrni delfin” (konstruisao ju je njegov otac Corian) kojom može da jezdi s kraja na kraj univerzuma.
To je brod iz mašte koji se prilagođava snovima svoga vlasnika, tako da po potrebi može biti zeleni proplanak, vještačko sunce itd.
Aster Blistok je beznadežno zaljubljen u hermafroditsko biće koje se u muškom obliku predstavlja kao Muskie, a u ženskom kao Himera.
Aster je u svom snu upoznao Himeru, pa je prešao granicu i ušao u realni svijet kako bi je pronašao.
Umjesto nje, on susreće malog, ružnog Muskieja, biće od sto godina zarobljeno u tijelu trinaestogodišnjeg djeteta.
Muskie pripada neobičnoj vrsti Eternauta, bića koja mogu mijenjati pol kada naiđu na osobu u koju se zaljube.
Snažna Asterova ljubav pretvara Muskieja u ženu Himeru, u koju se zaljubio u svojim snovima.
Erotika je bitan element Astera Blistoka i utkana je u čitav serijal.
Aster Blistok je zaslijepljen strašću poput drugih heroja ljubavi Srebrnog letača ili Corta Maltesea.
U ovom postmodernističkom stripu prepliću se utjecaji Lewisa Carrola, Yevgenyja Zamyatina, Georgea Orwella sa filmskim citatima i historijskim ličnostima.