Studirao je slikarstvo u Rimu i Parizu.
Pisao je muzičke kritike za vodeće švicarske novine.
No, tek kada je krimi romane počeo da piše pod pseudonimom Delacorta, doživio je svjetsku slavu.
Prvi Delacortin roman “Diva” poslužio je kao predložak za veliki francuski hit film Jean-Jacquesa Beineixa.
U njemu se prvi put pojavljuju likovi sredovječnog pijaniste Sergea Gorodisha i njegove inspiracije nimfete Albe, koji postaju glavni junaci čitave serije knjiga koje je Delacorta potom napisao: “Nana”, “Luna”, “Lola”, “Vida” i “Alba”.
Gorodisha, neobaroknog pop detektiva, u filmu je sjajno glumio francuski glumac Richard Bohringer.
Delacorta piše sofisticirane krimiće, u najboljoj francuskoj tradiciji, čija se radnja uglavnom odvija u Parizu, mada je zaplet Vide smješten u Los Angeles, a Albe širom SAD-a.
Njegovim romanima dominiraju karikirani likovi negativaca – mafioza, kurvi, raznoraznih frikova i osobenjaka, koji kao da su izašli iz pulp magazina ili iz bizarne pop ikonografije, kojima se suprotstavlja decentni evropski duh Sergea Gorodisha, kompozitora, matematičara i umjetnika s neobičnim smislom za sticanje novca.
Predizajnirani svijet u koji Delacorta smješta svoje junake jeste upravo svijet s kraja XX vijeka, u kojem postoji obilje svih mogućih stilova, umnoženih i preko medija preuveličanih, tako da sam dizajn postaje vrlo bitan faktor i oznaka vremena u kome živimo.
Stoga sam Gorodish i njegova miljenica Alba često bježe iz obilja kič svijeta koji nas okružuje u obilje praznine – praznih kuća, hangara, kula.
Gorodishov stan u Divi je ogromno prazno potkrovlje sa tučanom kadom, što je opet oznaka stila centralnoevropske visoke kulture.
Staklene piramide, djela new age arhitekte Parsifala iz Vide, leptirova kupola u kojoj se ostvaruju perverzni snovi poremećenog psihijatra Delaborda iz Lune, šumska koliba u kojoj se skupljaju pripadnici motorističkog ganga “Vampiri” iz Nane dio su jedinstvene Delacortine imaginacije.
Njegovi trileri kao da su pisani, odnosno iznutra dizajnirani za najveće svjetske modne magazine.
Odnos Gorodisha i Albe na prvi pogled izgleda kao da je preuzet iz Nabokovljeve “Lolite”.
Međutim, u pitanju je potpuno drugačiji pogled na svijet.
Gorodishu je Alba inspiracija, ona je oličenje mladosti, ljepote, izazovnosti, draži, avanture.
Praktično, Delacorta je svoje trilere vjerovatno i pravio po modelima muzičkih kanona, budući da je u privatnom životu oženjen violinisticom i da je izuzetan poznavalac teorije muzike.
Delacortini sofisticirani trileri posjeduju specifičan humor i inteligenciju njihovog autora.
Kada Gorodish u Divi sastavi džinovske puzzle, slijedi rasplet komplikovane Delacortine mozgalice.
U hologramskom Delacortinom svijetu nepovezane radnje se obično u završnici njegovih romana stapaju u jasnu i razumljivu cjelinu.