Iako je Vijeće ministara BiH prije dvije godine usvojilo Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, Tužilaštvo BiH još nije dostavilo statističke podatke o licima koja su pravosnažno osuđena.
“Vijeće ministara još nije usvojilo formiranje Nadzornog tijela a njegov je posao da informira Vijeće ministara o svim predmetima i stanju u kojem su svi predmeti u Tužilaštvu BiH. I informacije koje imamo nisu do kraja relevantne”, kaže ministar pravde BiH Josip Grubeša.
U Tužilaštvu BiH se nalazi nešto više od 300 predmeta ratnih zločina, prema državnoj strategiji ostali su najsloženiji, manje kompleksni su prebačeni na niže sudove.
“Naš najveći problem pored toga što imamo toliko velik broj predmeta što u trećini ovih 300 i nešto što su u radu Tužilaštava, trećina se odnosi na lica koja nisu dostupna pravosuđu BiH jer se nalaze u susjednim zemljama ili Evropi”, navodi glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić.
“Imamo informaciju od kantonalnih sudova da njima jesu proslijeđeni određeni predmeti, isto tako i tužilaštava sa državnog nivoa, ali su isticali da su to predmeti u kojima nisu poznati počinioci i tako je rad na njima otežan”, ističe Džana Brkanić iz Balkanske istraživačke mreže BiH.
Sve to ukazuje da preostali predmeti ratnih zločina neće biti okončani do kraja 2023. godine kako je predviđeno u Revidiranoj stategiji. A to, svakako, umanjuje nadu, posebno kod porodica žrtava da će pravda biti postignuta.
“Nažalost i u prvoj strategiji koja je usvojena 2008., ali i ovoj koja je usvojena prije nepune tri godine, nije dala efekat, nije dala rezultat, na šta smo i upozoravali. Mi očekujemo da će se krenuti u izradu nove strategije, ali da će Udruženja biti uključena u njenu izradu”, govori nam predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida Murat Tahirović.
“Porodice su ovdje i nakon svojih žrtava i tog prošlog vremena najviše nezadovoljne. Posebno sa sporim radom kada je u pitanju pokretanje krivičnih prijava protiv izvršioca zločina, ne gledajući o kome se radi”, kaže Marko Grabovac iz Udruženja nestalih opštine Brod.
Predmeti ratnih zločina ne zastarijevaju, ali će sporost njihovog procesiuranja dovesti do pitanja – hoće li o njima imati ko da svjedoči. Državne vlasti će morati odrediti novi rok ili pripremiti još jedan dokument. U suprotnom predmeti ratnih zločina, bi, nažalost mogli ostati samo statistički podaci, prenosi BHRT.