Problem s eskalacijom je da je teško povući se. Sad kad je predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa uspjela posjetiti Tajvan, što ju čini najviše rangiranom američkom dužnosnicom koja je to napravila u 25 godina, neće li i ostali poželjeti to napraviti u budućnosti?
Sad kad je Kina najavila velike vježbe s bojevim streljivom tako blizu Tajvanu, zašto to ne bi ponovila? Svaki put kad kineski borbeni avioni prelete blizu Tajvana u sve većim brojevima, postavlja se novi standard “normalnosti”. Ne budu li sljedeći put kineski avioni letjeli tako blizu, kakvu poruku šalje Peking?
Ne tako davno, kineski plan za Tajvan uključivao je angažman. Mladi ljudi iz Kine putovali su diljem Tajvana, otoka koji Kina smatra svojim teritorijem. Biznisi iz Tajvana otvarali su podružnice širom Kine, prenosi Index.hr.
Kineski dužnosnici koji žele rat potajno su oduševljeni posjetom Pelosi
No, kineski pristup Tajvanu pod predsjednikom Xi Jinpingom postao je puno zlokobniji. Na Taipei se vrši puno više pritiska, navodi BBC-jev dopisnik.
Oni s militarističkim tendencijama u višim ešalonima kineske Komunističke partije zasigurno su potajice pozdravili posjet Nancy Pelosi Tajvanu. On im je, naime, omogućio zaoštravanje odnosa i vojnih igara oko Tajvana u pripremi za, kako oni to vide, neminovni dolazak dana kad će Kina silom zauzeti otok.
Najveći izazov za regionalnu stabilnost je činjenica da je javna pozicija svih ključnih aktera o Tajvanu smiješna. Gotovo da se radi o golemoj igri u kojoj se svi pretvaraju, ali taj privid postaje sve teže održati.
I Kina i SAD se pretvaraju
Kina se pretvara da je Tajvan i dalje dio njezinog teritorija, iako otok sam prikuplja svoje poreze, glasa za vlastitu vladu, izdaje vlastite putovnice i ima vlastitu vojsku. Amerika se pretvara da ne tretira Tajvan kao neovisnu zemlju, iako joj prodaje napredno oružje i, povremeno, šalje svoje visoke dužnosnike u posjete koji itekako izgledaju kao službeni.
Sve je očiglednije da ne treba puno da se ova površna predstava, osmišljena da jamči status quo, potpuno raspadne. Opasnost za svijet leži u tome da u Pekingu ima onih koji bi htjeli da se upravo to dogodi, navodi BBC-jev dopisnik.
Kineska Komunistička partija već desetljećima kroz strogo kontrolirane medije širi sličnu retoriku o Tajvanu, ali ideja o ratu čiji je cilj osvajanje otoka nikad nije bila realna. To više nije slučaj, ističe McDonell.
Svakim danom smo sve bliže ratu, a sve dalje od mira
Među sugovornicima BBC-jevog dopisnika prisutno je uvjerenje da Xi želi zauzeti Tajvan u svom mandatu, što bi mu donijelo status besmrtnika, odnosno lidera koji je uspio ujediniti domovinu.
Hong Kong, grad koji je desetljećima predstavljao problem za Kinu, već je stavio pod kontrolu Pekinga i to prije nego što su to mnogi očekivali. Za par mjeseci Xi bi trebao ući u povijesni, treći mandat. To bi moglo malo smanjiti pritisak, navodi McDonell.
Naime, sad kad može ostati na vlasti koliko god želi, za razliku od ranijih lidera poput Mao Zedonga koji je bio ograničen samo na dva mandata, Xi vjerojatno neće osjećati pritisak da što prije napadne Tajvan.
No, činjenica je da smo svakim danom sve bliže tom danu, a sve dalje od mira, zaključuje se u analizi.