Prisutnima su se obratili Nihad Softić, Founder & CEO School & School, Edin Mehić, ispred kompanije Ant Colony i ecommerce Zing, kao i Irfan Godinjak, Head of Service Delivery u kompaniji Symphony.
Svi su se složili u jednom, a to da se glavni problem i uzrok nekvalitetne radne snage u BiH krije u obrazovanju mladih osoba i njihovoj nedovoljnoj volji i želji za učenjem i traženjem znanja, piše Akta.
“Jedan od najvećih problema današnje omladine jeste što 85% njih upisuje fakultete, a da nema veze sa njihovom prirodom i karakterom”, naglasio je Nihad Softić, Founder & CEO School & School, dodavši da je najvažnije upoznati samog sebe i svrhu svog života jer ćemo tek tada znati šta želimo i šta možemo očekivati od samih sebe.
Edin Mehić, ispred kompanije Ant Colony je kazao da su najveće imperije propadale upravo zbog toga što se njihovi stanovnici nisu obrazovali dovoljno, naglasivši da je rješenje u stalnom obrazovanju i učenju.
“Potrebno je vratiti prave vrijednosti i shvatiti priču uspješnih nacija i država. Oni su uspješni jer su obrazovani”, naglasio je Mehić.
Irfan Godinjak, Head of Service Delivery u kompaniji Symphony je kazao kako je njega fakultet naučio četiri stvari; da razmišlja, da analitički promišlja, da posmatra svijet oko sebe, i da traži znanje, te da su to ključne stvari za svaku mladu osobu koja želi da započne svoje prvo radno iskustvo.
“Sa ove četiri karakteristike moguće je ući u firmu koja je dobro i kvalitetno struktuirana”, rekao je Godinjak, dodajući da oni u Symphony-u kada zapošljavaju mlade ljude ne traže od njih da budu super programeri jer je to teško očekivati od nekog ko ima samo 18 ili 20 godina, već je bitno da posjeduje neku od ovih četiri karakteristike.
“Sve to zahtijeva shvaćanje bitne poruke, a to je šta nam je fakultet dao i šta se od nas očekuje nakon završetka istog, a naš obrazovni sistem ovu poruku ne iskomunicira na pravi način”, pojašnjava on.
Softić je kazao da je prema njegovom mišljenju nemoguće promijeniti i napraviti reformu, jer je otpor prema promjenama strašan.
“Mi imamo zaostao sistem. Odgajamo djecu koju učimo da je najvažnije ono materijalno, učimo ih da zarađuju što više para, a prema mom mišljenju ljubav je najbitnija, a novac dolazi kao posljedica toga”, rekao je on dodajući da je zbog toga važno da radimo ono što volimo i želimo.
On kaže da je još jedan od problema u našem obrazovanju upravo to što djecu uče kako da dođu do cilja, umjesto da djeci daju problem i da sami dolaze do rješenja jer se tako uče samostalnosti.
“Ja radim sa budućnošću svaki dan i ono što sam ja primjetio da privatnicima dolazi generacija mladih ljudi koji žele sve odmah i sad, i koji nemaju vremena za čekanje. To je generacija koja neće ni pokušati nešto uraditi ako nema garancije da će uspjeti. Dakle generacija koja ne želi pokušati jeste generacija koja ne želi učiti, i tu se stvara strašan problem”, naglasio je Softić.
Dodaje da je prošlo vrijeme besplatnog školovanja i da će se u BiH pojaviti elitne škole u koje će ići samo djeca roditelja koji su svjesni koliko je bitno obrazovanje.
“Danas je demode imati najskuplje auto, kuću na moru, sad je in da pošaljete dijete u Englesku na najbolje fakultete da se obrazuje”, rekao je on, dodajući da je bitno dijete izvesti na pravi put i pružiti mu priliku za nekim novim vrijednostima i znanjem, a to se može postići jedino kvalitetnim obrazovanjem i školama.
Smatra da već sada u BiH postoji potreba za bar pet elitnih škola gdje bi djeca imala najbolju edukaciju, iz razloga jer našoj državi trebaju diplomate, ambasadori, kvalitetni političari i neka nova generacija.
Godinjak je kazao da se oni kao IT industrija suočavaju sa dva izazova kada su u pitanju mladi ljudi.
“Izazovi sa kojima se susrećemo su njihova sposobnost komunikacije, gdje se oni ne mogu na efikasan način izraziti i izboriti, a drugi izazov je otpornost na uticaj koji dolazi iz vana, to je generacija ljudi koji ne mogu da se izbore za sebe a žele sve”, rekao je on.
Na susretu se dotaklo i pitanje koliko možemo očekivati od države kada je u pitanju rješavanje ovog problema, kao i da li postoji incijativa da država finansira neformalno obrazovanje.
Govornici su se složili da se od države ne može mnogo očekivati i da fokus i dalje ostaje na privrednicima. Kao rješenje pomenuli su udruživanje u organizaciju koja bi predstavljala partnera u pregovorima sa Vladom kada je u pitanju tema obrazovanja.
Na kraju je zaključeno da je potrebno mijenjati svijest kod mladih ljudi, ali ne činiti to sa 18 godina, već mnogo ranije, zatim učiti ih da samostalno djeluju, promišljaju i rade kako bi sutra izrasli u mlade, odlučne osobe sa stavom koje znaju šta žele i koje znaju kako da postanu konkuretne na tržištu rada.