Riječ je o koridoru dugom 104 kilometra koji se proteže uskim pograničnim državnim teritorijem Poljske i Litve. Ovaj rijetko naseljeni poljoprivredni prostor na strateškim kartama Moskve jako dobiva na važnosti jer bi njime Rusiji, preko prijateljske im Lukašenkove Bjelorusije, bio omogućen direktan prometni kontakt s njima iznimno važnom baltičkom eksklavom, Kalinjingradom.
Osim što je matična luka čitavoj ruskoj baltičkoj floti i desecima hiljada vojnika, Kalinjingrad je Moskvi iznimno važan i zbog tamošnjega golemoga ruskog nuklearnoga arsenala.
Nije tajna da je ova luka na Baltiku koju led ne okuje ni za najhladnijih zima tačka s koje Putinove balističke rakete imaju u dosegu većinu evropskih prijestolnica. Nedavne moskovske prijetnje Litvi zloguko su odjeknule širom Evrope upravo jer ih mnogi iščitavaju kao najavu mogućega ruskoga plana za osvajanje pravca Suwalki i povezivanje Kalinjingrada s ‘maticom’ kopnenim putem.
Kalinjingrad je odavno postao iznimno važna vojna i simbolička markacija u novoj ruskoj nacionalnoj ideologiji, a istorijski paradoks toga fenomena ne leži samo u priličnoj teritorijalnoj odvojenosti grada od Rusije, nego i u činjenici da do Drugog svjetskog rata nikad i nije bio ruski. Riječ je o Königsbergu, nekadašnjem glavnom gradu Istočne Pruske čiji izvorni naziv znači ‘Kraljeva gora’. Smješten je gotovo na puškomet sjevernije od Gdanjska.
Osnovali su ga davne 1255. vitezovi Teutonskog reda tokom misija pokrštavanja na sjeveru Evrope, te su mu imenom počastili češkoga kralja Otokara koji im je pomogao u križarskim pohodima.
U idućim vijekovima baltički Prusi su posve ponijemčeni, te su sve do kraja Drugog svjetskog rata u ovome gradu i oblasti većinu stanovništva činili Nijemci. Nakon što ga je u aprilu 1945. osvojila Crvena armija, grad je temeljito očišćen od njemačkoga stanovništva, a dobio je i novo ime prema slavnom sovjetskom političaru i boljševiku Mihailu Kalinjinu.
Zanimljivo je da su svim sličnim gradovima nazvanima po slavnim komunistima u samoj Rusiji vraćena stara imena, pa odavno više nema više ni Lenjingrada ni Staljingrada. Kalinjingrad se, međutim, još uvijek ‘drži’, pošto bi vraćanjem starog naziva Moskva zapravo priznala da grad ne tako davno i bio nije njihov, nego njemački.
U Königsbergu je rođen, a tu je i pokopan, slavni filozof Immanuel Kant. On je, međutim, i rodni grad bivše Putinove supruge Ljudmile.
Raspadom Sovjetskog Saveza Kalinjingrad je s čitavom okolicom preko noći postao eksklava, s obzirom da je Litva, s kojom oblast graniči, proglasila nezavisnost od Moskve. Oblast koja je, uz Krim, druga najvažnija vojna baza Ruske Federacije time je postala udaljena karaula. To očito godinama jako tišti i samoga Putina i cijeli Kremlj.
Poželi li bivši KGB-ovac osigurati pristup kopnom ruskoj nuklearnoj eksklavi na Baltiku, to će bezodvlačno značiti izravan sukob s NATO-om i cijelim zapadnim blokom: i Litva i Poljska su članice NATO-a, a u savezu je na snazi temeljni princip kolektivne odbrane koji napad na bilo koju članicu tretira kao napad na sve.
Na koridoru Suwalki na koji bi Putin mogao udariti živi, inače, oko 2 miliona Poljaka, 65 hiljada Ukrajinaca, 25 hiljada Litvanaca i tek oko 11 hiljada Rusa. Ruska manjina tamo je najmalobrojnija, ali već znamo da za otpočinjanje invazije u Moskvi to baš i nije presudno, jer možda kakvi nevidljivi ‘nacisti’ rusku manjinu tamo čine jako ‘ugroženom’, piše Slobodna Dalmacija.