Magazin

Psiholozi otkrivaju zašto volimo ogovarati?

Ogovaranje je postalo toliko prisutno da Američka udruga psihologa za njega čak ima vlastitu definiciju. Naime, prema njihovom rječniku, ono se sastoji od svakog razgovora ili komunikacije o informacijama koje su nerijetko neutemeljene, a mogu biti dobronamjerne ili zlonamjerne. Smatra se kako ogovaranje utiče na društveno zbližavanje, a navodno ima i velik uticaj na prijenos te jačanje kulturnih normi.

FOTO: UNSPLASH/ILUSTRACIJA
FOTO: UNSPLASH/ILUSTRACIJA

“Ljudi ogovaranje često pokušavaju definirati kao negativnu ili zlonamjernu raspravu o drugim ljudima, ali to je samo međusobno dijeljenje društvenih informacija”, objašnjava psiholog David Ludden. On je za portal Everyday Health izjavio da je ogovaranje prema klasifikaciji svaki razgovor koji vodimo o ljudima kad oni nisu prisutni, piše Index.

U istraživanju čiji su rezultati objavljeni u časopisu Social and Psychological Personality Science istraživači su odlučili otkriti koga ljudi najviše ogovaraju. Otkrili su da je u grupi od 467 učesnika oko tri četvrtine tračeva bilo neutralno i pomalo dosadno, a ne isključivo pozitivno ili negativno.

“Mi smo društvena bića i moramo znati što se događa u našem društvenom okruženju, pa je ogovaranje u tom slučaju od velike pomoći. Ne moramo se s nekim direktno susresti da bismo imali neku ideju o tome kakav je jer nam drugi ljudi pričaju o svojim iskustvima s njim”, kaže Ludden.

Istraživanja sugeriraju da ogovaranje može pomoći u izgradnji društvenih veza i učenju kroz iskustva drugih ljudi. Naime, kada međusobno dijelimo važne informacije o sebi ili drugim ljudima, osjećamo se korisno i to nam može pomoći u izgradnji odnosa s drugima.

”Razmjena tračeva može međusobno povezati ljude te je posebno privlačna upravo onima koji se žele povezati sa svojom okolinom. Upravo ogovaranje potiče komunikaciju i zbližavanje, a nebitno je je li riječ o pozitivnom ili negativnom razgovoru”, naglašava Stephen Benning, profesor psihologije na Univerzitetu u Nevadi.

”Također smo privučeni tračevima iz nekih ne baš sjajnih razloga. Dijeljenje ‘sočnih’ tračeva, odnosno informacija koje štete ili ocrnjuju osobu o kojoj se govori, također je oblik relacijske agresije jer na neki način direktno napada društveni položaj ljudi”, dodaje Benning.

Studija objavljena u časopisu Frontiers in Psychology potvrđuje upravo to. Naučnici koji su se bavili proučavanjem ogovaranja identificirali su šest različitih motiva za ogovaranje. To su prikupljanje i provjera informacija, izgradnja međusobnih odnosa, zaštita samoga sebe, društveni užitak i negativan uticaj.

I dok je negativan uticaj, tačnije isticanje nečijih loših strana i omalovažavanje, bio jedini motiv nekim ljudima, rezultati su ipak pokazali da je takvih slučaja najmanje. Prikupljanje i potvrđivanje informacija o osobi koju se ogovara bili su najčešći motivi ogovaranja.

Prihvati notifikacije