Ekonomija

Prvi hercegovački milijarder Petar Ćorluka u Austriji kupio firmu s tradicijom od preko 100 godina

Petar Ćorluka, poduzetnik iz Gruda, vlasnik Violete i Laste nedavno je kupio firmu u Austriji koja ima preko sto godina tradicije u proizvodnji medenjaka. On kaže da se prilagođavaju različitim industrijama i različitim tržištima i zbog toga opstaju.

FOTO: LASTA ČAPLJINA
FOTO: LASTA ČAPLJINA

“Kupili smo firmu u Austriji, brend star 110 godina, oni su specijalisti u proizvodnji medenjaka. Mi ćemo te medenjake proizvoditi u Čapljini i proizvodit ćemo ih na solarne panele i bit ćemo konkurentni. Znamo kad dolazimo iz BiH u Austriju onda moramo biti najeftiniji i opet nam ne vjeruju da smo kvalitetni, ali ako to prodajemo pod njihovim brendom onda je to mnogo lakše i jednostavnije i može se postići viša cijena”, kazao je Ćorluka za Akta.ba.

Pored ovog, najavio je i gradnju tvornice kartonske ambalaže.

“Uvidjeli smo kakvi su problemi sa kartonskom ambalažom i došli smo na ideju da gradimo tvornicu. Ona je trenutno u izgradnji i to je investicija koja vrijedi preko 30 miliona eura i bit će to najsavremenija tvornica kartonske ambalaže u regiji”, poručio je, dodajući da nije bilo Laste da sigurno ne bi bilo ni ove tvornice jer jedna ideja rađa drugu ideju.

“Naš kapacitet će biti negdje oko 50/60 hiljada tona obrade kartona i tu je 10% škarta i s obzirom da taj škart obično bude višak i ne može se prodati mi smo došli na ideju da od tog kartona pravimo pelet. Taj pelet je deficitaran i treba nam za proizvodnju pare. Umjesto da za proizvodnju pare uzimamo plin bolje je da to pravimo uz pomoć peleta”, pojasnio je.

U novembru 2019. godine Ćorluka je kupio “Lastu” u stečaju, a u maju prošle godine tvornica je svečano i otvorena.

“Mi smo preuzeli Lastu i prešli smo u prehranu, ali smo vrlo brzo shvatili šta je to u prehrambenoj industriji bitno”, kazao je, dodajući da su oni prvi koji peku keks na suncu.

“Vidjeli smo da Čapljina ima najviše sunčanih dana pa smo instalirali solarne panele i tako smo izbjegli plin koji je poskupio nekoliko puta i time smo sebi stvorili prednost”, naglasio je.

Oko 40 miliona KM je iznosila investicija u rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnih pogona i radi se najsavremenijim postrojenjima koji ispunjavaju sve evropske i svjetske standarde, kao i zahtjeve tržišta.

Prihvati notifikacije