Prijeti mu kazna do 12 godina zatvora u slučaju za koji njegovi suradnici tvrde da je politički motiviran zbog njegovog zalaganja za ljudska prava.
Ovaj 60-godišnji suosnivač skupine za ljudska prava Viasna i još dva predstavnika skupine koji su također izašli na suđenje pred sudom su rekli da nisu krivi. Bjaljatski je jedan od najistaknutijih Bjelorusa koji su zatvoreni tijekom nasilnog gušenja protuvladinih protesta koji su započeli u ljeto 2020. godine, prenio je Index.hr.
Nobelovu nagradu za mir dobio je zajedno s ruskom skupinom za ljudska prava Memorial i ukrajinskim Centrom za građanske slobode prošlog oktobra, a uhićen je 2021. godine zajedno s dvojicom suradnika iz Viasne.
Prijeti im sedam do 12 godina zatvora pod optužbom za financiranje prosvjeda i krijumčarenje novca. Bjaljatski nije javno komentirao optužbe, a njegovom odvjetniku zabranjeno je otkrivanje informacija o slučaju. Televizijska snimka iz sudnice prikazuje trojicu muškaraca koji sjede na klupama unutar metalnog kaveza, s lisicama na rukama i u tišini.
Viasna je na Twitteru objavila da je sudac odbio voditi suđenje na bjeloruskom umjesto na ruskom te je odbio zahtjev Bjaljatskog za prevodiocem. Također, nije se razmatrao zahtjev za uklanjanjem lisica i odbijen je zahtjev odvjetnika da ga se pusti iz pritvora.
Tridesetak ljudi pojavilo se pred sudnicom, uključujući zapadne diplomate, no većini nije bilo dopušteno ući.
Viasna je preuzela vodeću ulogu u pružanju pravne i financijske pomoći stotinama Bjelorusa koji su bili zatvoreni tijekom masovnih prosvjeda, nakon što je Aleksandar Lukašenko, koji je na vlasti od 1994., odnio uvjerljivu pobjedu na osporenim izborima 2020. godine.
“Optužbe protiv naših kolega povezane su s njihovim aktivizmom za ljudska prava i pružanjem pomoći centru za ljudska prava Viasna te žrtvama politički motiviranog progona”, rekla je skupina o slučaju.
Bjaljatskog i njegove kolege branioce ljudskih prava označili su kao “političke zatvorenike”. Procjenjuju da se u bjeloruskim zatvorima nalazi oko 1500 političkih zatvorenika. Oko 50.000 ljudi privedeno je zbog sudjelovanja u prosvjedima ili kritiziranja vlasti od 2020. godine, dodaju.