Konačna odluka o zaduženju bit će donesena po okončanju pregovora sa IBRD-om s kojim će se utvrditi konačni uvjeti kreditnog zaduženja. Krajnji dužnik po ovom kreditu je Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar, priopćeno je iz Ureda Vlade Federacije BiH za odnose s javnošću.
Današnjim zaključkom je prihvaćena i informacija o kreditu IBRD-a za realizaciju ovog projekta kao osnova za vođenje pregovora, a Federalno ministarstvo financija, JP EP HZHB d.d. Mostar i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije zaduženi su da u Tim za pregovore o ovom kreditu imenuju svoje ovlaštene predstavnike.
Federalno ministarstvo financija Vladi Federacije BiH podnijet će informaciju o pregovorima, kao i tekst usuglašenog ugovora između Bosne i Hercegovine i IBRD-a.
Federalno ministarstvo financija je zaduženo da ovaj zaključak dostavi Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine radi provođenja daljnje procedure u vezi s kreditnim zaduženjem.
Predlagač u informaciji, među ostalim, navodi da je HE Jajce II puštena u pogon 1954. godine, te da je najstarija elektrana, a uz HE Jablanica predstavlja i najstariju aktivnu elektranu u BiH.
HE Jajce II je imala samo jednu opsežniju obnovu u razdoblju od 1981. do 1984. godine, ali ni tada nisu zamijenjene sve vitalne komponente elektrane.Integralnim projektom revitalizacije HE Jajce II želi se sustavno obnoviti postrojenje kako bi mu se produžio životni vijek za barem 40 do 50 godina, uz primjenu cijelog niza suvremenih tehnoloških i okolišno prihvatljivih rješenja.
Projekt revitalizacije HE Jajce II trebao bi da obuhvati potpunu zamjenu proizvodnih jedinica turbina-generator s pomoćnim pogonima, zamjenu zajedničkih pogona i druge vitalne opreme u elektrani, zatim zamjenu hidromehaničke opreme cijelog dovodno-odvodnog sustava elektrane, kao i građevinsku sanaciju ključnih objekata u strojarnici na brani.
U informaciji je navedeno i da bi HE Jajce II bez obnove, a zbog starosti, prestala s radom u narednih desetak godina.
Realizacijom bi, pored ostalih povoljnosti, došlo do zadržavanja postojeće razine proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora uz određeno povećanje, a zbog povećane energetske učinkovitosti revitalizirane elektrane posljedično bi dovelo i do zadržavanja, te u određenoj mjeri i povećanja postojećeg doprinosa smanjenju emisije CO2.
Ovim projektom bi se ostvario i veliki privredni doprinos, navodi se u priopćenju.