U odvojenom izvještaju grupa je otkrila da je 1,9 miliona beba mrtvorođeno u istom periodu.
“Svakoga dana, previše roditelja se suočava s traumom gubitka svoje djece, ponekad čak i prije njihovog prvog daha”, izjavila je Vidhya Ganesh, direktorica odjeljenja za analizu podataka, planiranje i praćenje Dječijeg fonda UN-a u saopćenju za javnost.
“Ovako rasprostranjena tragedija koja se može spriječiti nikada ne bi trebala biti prihvaćena kao neizbježna. Napredak je moguć uz snažniju političku volju i ciljano ulaganje u jednak pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti za svaku ženu i dijete”, navodi ona.
Izvještaji pokazuju neke pozitivne ishode s nižim rizikom od smrti u svim uzrastima širom svijeta od 2000. godine. Globalna stopa smrtnosti ispod pet godina opala je za polovinu od početka stoljeća, dok je stopa smrtnosti kod starije dece i omladine pala za 36 posto, a stopa mrtvorođenih smanjena je za 35 posto. To se može pripisati većem ulaganju u jačanje primarnih zdravstvenih sistema u korist žena, djece i mladih.
Dobici su se, međutim, značajno umanjili od 2010. godine, a 54 zemlje neće ispuniti cilj održivog razvoja za smanjenje smrtnosti djece mlađe od pet godina. Ako se ne poduzmu brze mjere za poboljšanje zdravstvenih usluga, skoro 59 miliona djece i mladih će umrijeti prije 2030. godine, a skoro 16 miliona beba će biti izgubljeno zbog mrtvorođenih, upozoravaju agencije.
Izvještaji pokazuju da se djeca i dalje suočavaju sa šokantnim različitim šansama za preživljavanje u zavisnosti od toga gdje su rođena, a subsaharska Afrika i južna Azija nose najteži teret.
Iako je subsaharska Afrika imala samo 29 posto globalne živorođene djece, na regiju je otpadalo 56 posto svih smrtnih slučajeva mlađih od 5 godina 2021., a na južnu Aziju 26 posto od ukupnog broja. Djeca rođena u subsaharskoj Africi podložna su najvećem riziku od smrti u djetinjstvu u svijetu – 15 puta većem od rizika za djecu u Evropi i Sjevernoj Americi.
Majke u te dvije regije također podnose bolan gubitak beba zbog povećanja broja mrtvorođene dece izuzetnom stopom, sa 77 posto svih mrtvorođenih u 2021. godini u subsaharskoj Africi i južnoj Aziji. Skoro polovina svih mrtvorođenih registrovana je u subsaharskoj Africi. Rizik da žena rodi mrtvorođenu bebu u subsaharskoj Africi sedam puta je viši nego u Evropi i Sjevernoj Americi, pokazuju izvještaji.
Pristup i dostupnost kvalitetne zdravstvene zaštite i dalje je pitanje života ili smrti djece širom svijeta. Većina smrtnih slučajeva među djecom desi se u prvih pet godina, od čega polovina u prvih mjesec dana života. Za te najmlađe bebe, prevremeni porođaj i komplikacije tokom porođaja vodeći su uzroci smrti.
Slično tome, više od 40 posto mrtvorođene djece javlja se tokom porođaja, od kojih se većina može spriječiti kada žene imaju pristup kvalitetnoj njezi tokom trudnoće i porođaja. Za djecu koja prežive prvih 28 dana, zarazne bolesti poput upale pluća, dijareje i malarije predstavljaju najveću prijetnju, navodi se u izvještajima.
Iako COVID-19 nije direktno povećao smrtnost u djetinjstvu, s manjom vjerovatnoćom da će umrijeti od ove bolesti nego odrasli, pandemija bi mogla povećati buduće rizike za njihov opstanak.
Izvještaji posebno naglašavaju zabrinutost oko prekida kampanja vakcinacije, usluga ishrane i pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti, što bi moglo ugroziti njihovo zdravlje i dobrobit u godinama koje dolaze.
Osim toga, pandemija je potaknula najveći kontinuirani pad vakcinacije u posljednje tri decenije, stavljajući najugroženiju novorođenčad i djecu u veći rizik od umiranja od bolesti koje se mogu spriječiti, prenosi Xinhua.