Borjana Krišto na tom putu mora da pobijedi nepobjedivog. Željko Komšić neporažen je u sve tri dosadašnje utrke za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Prvi mandat osvojio je na izborima 2006. godine, kada je dobio 116.062 glasa, 39.381 više od drugoplasiranog Ive Mire Jovića (76.681 glas, koalicija HDZ-HNZ). Naredni izborni ciklus 2010. godine nije baš ostao u lijepom sjećanju Borjani Krišto, jer ju je Komšić potukao do nogu. Ponovo kao kandidat SDP-a BiH osvojio je čak 227.307 glasova više od nje (337.065 Komšić, 109.758 Krišto). Na posljednjim Općim izborima 2018. godine znatno blaži poraz od Komšića, sa “svega” 70.681 glasom, doživio je “šampion evropskih integracija” Dragan Čović (225.500 Komšić, 154.819 Čović).
Uvidjevši da je vrag odnio šalu i da je praktično nemoguće da visoki predstavnik Christian Schmidt u preostala dva dana do izbora nametne Izborni zakon po volji HDZ-a/HNS-a BiH, Čović je posegnuo za posljednjim adutom – džokerom “pomoć prijatelja” iz dobro nam znanog TV kviza “Ko želi biti milioner?”. Na predizborni skup u Livno doveo je čelnika sestrinskog HDZ-a Hrvatske Andreja Plenkovića, inače hrvatskog premijera. Istog onog Plenkovića koji je javno priznao da je Vlada na čijem je čelu mjesecima, na njegovu žalost neuspješno, bila direktno uključena u pregovore sa Schmidtom o izmjenama Izbornog zakona u BiH.
Svekoliko jedinstvo hrvatskog naroda, u najkraćem će vam tako iz HDZ-a/HNS-a BiH opisati predizborni skup održan sinoć u prepunoj livanjskoj sportskoj dvorani “Dalibor Perković Dali”. Nezvanično je Krišto krunisana “budućom predstavnicom hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH”. No, na žalost svih prisutnih u dvorani, kandidatkinja HDZ-a/HNS-a BiH to će morati i potvrditi na predstojećim izborima, u nedjelju, 2. oktobra.
Legitimno političko predstavljanje, koncept koji je u 21. stoljeću nespojiv s evropskim vrijednostima i evropskom pravnom stečevinom, i sinoć je bila glavna uzdanica protagonista skupa u Livnu. Krišto je poručila kako je svjesna da će i ovogodišnji izbori biti održani po neizmijenjenim izbornim pravilima, a to, prema njenim riječima, znači da bi bošnjački narod i ovaj put mogao izabrati dva člana Predsjedništva BiH. Aludira tu Krišto na Komšića, očigledno strahujući da će još jednom doživjeti poraz od njega.
Podsjetimo još i da je Komšić, obraćajući se videolinkom Komitetu za vanjske poslove Evropskog parlamenta sredinom marta ove godine jasno poručio: “I na kraju, kada govorimo o Hrvatima i HDZ-u, oprostite unaprijed na ironiji, nije cinizam, otkrit ću vam tajnu – naime, ja sam Hrvat”. No, svi smo itekako svjesni da to nije dovoljan dokaz HDZ-u, HNS-u, Čoviću, Krišto, pa čak ni Plenkoviću, jer oni marširaju po svom – Livanjka Krišto “hrvatskija” je od Sarajlije Komšića.
Obraćajući se Livnjacima, Plenković je malo poranio, poručivši kako mu je “posebno drago da smo večeras u gradu buduće predstavnice hrvatskoga naroda u Predsjedništvu BiH”. Prisutni su ga, očekivano, nagradili gromoglasnim aplauzom. A šta će se desiti ukoliko HDZ i HNS BiH ne ostvare željeni izborni rezultat, a Livno u naredne četiri godine ipak ne bude imalo svog predstavnika u Predsjedništvu BiH? Visoka funkcionerka HDZ-a BiH Lidija Bradara, inače delegatkinja u Domu naroda Parlamenta BiH, očekivano, tvrdi da, kada god je pobijedio Komšić, to nije bilo legitimno. Ne vjeruje, kaže, da lider DF-a i ovaj put može do pobjede. A ako se i četvrti put “usudi varati jedan konstitutivni narod, HNS će dati odgovor”.
A taj odgovor krije se u HDZ-ovom/HNS-ovom “planu B” – članu 7. zaključaka vanrednog zasjedanja HNS-a BiH iz februara ove godine, kojim se predviđa “nova institucionalna i teritorijalna organizacija BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije”. Šta god to značilo. Jer, javnost i dalje nije uspjela otkriti detalje, odnosno pravilno iščitati taj famozni i slavodobitno najavljeni član 7. Ukoliko Krišto pretrpi još jedan poraz od Komšića, HNS BiH će vjerovatno zasjedati već u oktobru i bh. javnosti saopštiti kakvu to oni Bosnu i Hercegovinu žele. Samo, morali bi biti svjesni da se u svemu tome pitaju i preostala dva naroda – Srbi i Bošnjaci, ali i svi građani naše jedine domovine Bosne i Hercegovine.