Sarajevo

Poluprazno Narodno pozorište na obilježavanju Dana sjećanja na ubijene građane Sarajeva, oglasio se i Dino Mustafić

U povodu obilježavanja 5. februara, Dana sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva u agresiji u periodu 1992-1995. godina, i 29. godišnjice stradanja građana Sarajeva na pijaci Markale, danas je u Narodnom pozorištu u glavnom gradu Bosne i Hercegovine održana zajednička komemorativna sjednica.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO

Nažalost, Narodno pozorište Sarajeva ostalo je poluprazno, čini se da je došao ko je morao ili koga su podsjetili da je danas 5. februar. Brzo zaboravljamo naše sugrađane koji su nevino stradali, zaboravljamo i historiju i sve što je važno. Ako mi ne poštujemo svoje, kako onda možemo očekivati da drugi poštuju?

Danas, u nedjelju, 5. februara, navršilo se 29 godina od stravičnog masakra na pijaci Markale u kojem je ubijeno 68 nevinih građana, a 142 ranjeno. Stradali su od minobacačkog projektila ispaljenog s agresorskih položaja.

Dragan Stevanović, zamjenik predsjedavajućeg Gradskog vijeća Sarajeva, poručio je prije komemoracije da se žrtve nikada ne smiju zaboraviti.

“Zaboraviš li samo jednu žrtvu koja je nevino stradala, zaboravio si humanost i čovječnost. Držim se toga. Danas smo tu da odamo počast svim ljudima koji se bore protiv zla zvanog mržnja, fašizam, ksenofobija i sve ostalo. Svi ovi nevini ljudi su poginuli samo zato što su željeli u miru živjeti normalan, običan ljudski život”, rekao je Stevanović.

Pročitajte još

Oglasio se i direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić koji je poručio:

“Mi, nažalost, svjedočimo vremenu u kojem je kulturi sjećanja oštro suprotstavljena tradicija zaborava, u kojoj je kulturi odgovornosti oštro suprotstavljen komfor neodgovornosti, u kojoj je kultura antifašizma postala predmetom ideoloških rasprava”.

Pijaca i zatvorena tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva, granatirane su u dva navrata tokom opsade grada. Nakon februara 1994. godine, u masakru na samom kraju rata, 28. augusta 1995. godine, kod Gradske tržnice Markale poginula su 43, a rajena 84 civila.

“Pijaca Markale je bila simbol opstanka u opkoljenom gradu. Tu su građani dolazili da bi kupili nešto kako bi preživjeli još jedan dan u opkoljenom gradu bez struje, vode, plina, hrane… Dolazili su kako bi vidjeli nekog komšiju, rođaka, da bi se informisali o svojim sugrađanima, familiji. Dolazili su da bi ono što imaju zamijenili za ono što nemaju, a treba im. Dolazili su oni koji su imali sreće da imaju neku marku koju su dobili iz inostranstva, da kupe nešto od hrane kako bi preživjeli u gradu koji je bio u opsadi 1.425 dana”, istakla je Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata.

Svako od nas treba krenuti od sebe, ne može nam biti bolje dok sami sebe ne promijenimo i svoj odnos prema drugima, prema živima i prema mrtvima! Sve što mi Bosanci i Hercegovci radimo ogledalo je nas.

Podsjetimo, Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Za to vrijeme, oko 350 hiljada stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske, iz skoro svih vrsta naoružanja, sa položaja smještenih na okolnim brdima. Nisu uspjeli sići i zauzeti grad samo zahvaljujući ogromnoj volji, želji i naporima branilaca, mahom građana koji su se odazvali pozivu za odbranu, te u početku skoro goloruki, u patikama i farmericama, s minimalno naoružanja, stali na branike grada.

Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete, a više od 50.000 civila je bilo lakše ili teže ranjeno. Procjenjuje se da je oko 500.000 projektila ispaljeno na grad za vrijeme opsade, dok je zabilježeno da je dana 22. jula 1993. godine na grad ispaljeno rekordnih 3.777 projektila. Na grad je dnevno u prosjeku ispaljivano 329 granata.

Prihvati notifikacije