Jednostavno je prije bilo drugačije, a sada je ovako. Isto tako, neki svjesno postaju roditelji kasnije, dok oni drugi jednostavno nemaju pravu priliku za to.
No, postoje neke stvari koje bi oni koji pripadaju prvoj “kategoriji” možda trebali znati dok procjenjuju koliko će čekati da postanu tate.
Evo na šta bi trebali paziti, odnosno šta bi moglo utjecati na njihovu odluku.
Studija Univerziteta Stamford koja je trajala cijelu deceniju i uključila čak 40 miliona beba pokazala je da činjenica da je otac stariji može biti direktno povezana s povećanim zdravstvenim problemima djeteta na samom porođaju.
To uključuje nisku porođajnu težinu, napade, poteškoće s disanjem.
Ova studija je pokazala da su djeca muškaraca starijih od 45 godina 14 posto više izložena riziku od prijevremenog porođaja, dok je taj postotak čak 28 posto ako je otac stariji od 50 godina.
Ipak, stručnjaci su skrenuli pažnju da je ovaj postotak ipak dovoljno nizak da ne treba posebno brinuti zbog tog.
Djeca starijih očeva nešto su sklonija depresiji, opsesivno-kompulsivnom poremećaju, te shizofreniji i to su pokazale brojne studije.
No, ipak, poveznicu između očeve dobi i psihičkih bolesti mnogi su stručnjaci osporavali i često se ovi rezultati iznose uz veliki oprez.
Najčešće to formulišu ovako: velika većina djece starijih očeva nema mentalnih problema, ali postoji određeni rizik u usporedbi s djecom mlađih očeva.
Kao i kod prošle stavke, i ovdje su stručnjaci oprezni, ali pronađena je određena povezanost starije dobi oca (iznad 40) i autizma kod djece, i to u nekoliko studija.
U usporedbi s očevima u 30-im godinama, postotak rizika od autizma je 28 posto viši kod muškaraca u 40-ima, te 66 posto viši kod muškaraca u 50-im godinama. Pokazala je tako studija provedena na čak 5,7 miliona djece u pet država.
Stručnjaci, naime, smatraju da starija sperma ima veći broj mutacija koje se mogu prenijeti na dijete, ali to još nije dokazano. No, nije sve loše i negativno kad se radi o starijim očevima.
Roditeljstvo u poznoj dobi ima i dobrih strana što se tiče njihove djece.
Djeca starijih očeva mogla bi imati viši koeficijent inteligencije, te se čini da manje brinu oko tog hoće li se uklopiti u društvo.
Ne baš sasvim korektno stručnjaci koji su provodili ovu studiju koja je to dokazala nazvali su taj rezultat “Geek Index”, odnosno indeks štrebera.
Navodno su utvrdili da se viša inteligencija nasljeđuje najčešće od starijih roditelja, i to nasljeđuju je češće sinovi.
Djeca starijih očeva – duže žive Iako u nekim drugim stavkama nije prednost, ovdje starija sperma donosi – duži život.
Naime, ta sperma mogla bi utjecati na duže telomere – vrhove kromosoma koji na neki način štite DNK. Takvi telomeri su već ranije povezani s dužim životom.
Osim toga, studija je dokazala da bi dodatno moglo na to utjecati ako dijete ima živog djeda, što bi značilo da kasnije roditeljstvo na neki način utječe na duži život potomaka, prenosi portal miss7mama.24sata.hr.
Činjenica je da većina ovih stvari nije čvrsto i neupitno dokazana, a rizici u životu uvijek postoje.
Stoga, nije da ćeš prema ovom planirati svoj život, zar ne? No, možda te potakne…