Prastari virus koji je ležao zaleđen u sibirskom permafrostu 48.500 godina postao je najstariji ikada oživljen, kažu znanstvenici.
To je jedan od sedam tipova virusa u permafrostu koji su oživljeni nakon hiljada godina. Najmlađi je bio zamrznut 27.000 godina, a najstariji, nazvan Pandoravirus yedoma, zamrznut je 48.500 godina, prenosi Dailymail.
Iako se virus ne smatra opasnim za ljude, znanstvenici upozoravaju da bi drugi virusi izloženi otopljenom ledu mogli biti “katastrofalni” i dovesti do novih pandemija.
Mogu biti opasni
“48.500 godina je svjetski rekord”, rekao je za New Scientist Jean-Michel Claverie, virolog sa Sveučilišta Aix-Marseille u Francuskoj. Nazvan po pandorinoj kutiji, pandoravirus je rod divovskog virusa koji je prvi put otkriven 2013. i drugi je najveći po fizičkoj veličini od svih poznatih virusnih rodova nakon pitovirusa. Pandoravirus je dug jedan mikrometar i širok 0,5 mikrometra, što znači da je vidljiv svjetlosnim mikroskopom.
Ovaj primjerak star 48.500 godina pronađen je u permafrostu 16 metara ispod dna jezera u Jukeči Alasu u Jakutsku, u Rusiji. Profesor Claverie i njegovi kolege prethodno su oživjeli dva 30.000 godina stara virusa iz permafrosta, od kojih je prvi najavljen 2014. godine. Svih devet virusa može zaraziti jednostanične organizme poznate kao amebe, ali ne i biljke ili životinje. Međutim, drugi zamrznuti virusi mogu biti vrlo opasni za biljni i životinjski svijet, uključujući ljude.
Oko 65 posto ruskog teritorija klasificirano je kao permafrost – tlo koje ostaje trajno zamrznuto čak i tijekom ljetnih mjeseci. Ali, kako temperature rastu zbog globalnog zatopljenja, tlo se sada počinje otapati, izbacujući životinje i predmete koji su bili smrznuti hiljadama godina. Ostaci vunastih nosoroga koji su izumrli prije otprilike 14.000 godina i 40.000 godina stara glava vuka, tako savršeno očuvana da je još uvijek imala krzno, iskopani su posljednjih godina.
Ali otkriće tako dobro očuvanih primjeraka također je potaknulo strah da bi se bolesti koje su životinje mogle prenositi mogle odmrznuti zajedno s njima, te bi, za razliku od svojih domaćina, mogle preživjeti odmrzavanje.
Nije opasan za ljude
Profesor Claverie upozorio je prošle godine na “iznimno dobre” dokaze da “možete oživjeti bakterije iz dubokog permafrosta”. Čak je i sam otkrio jedan takav virus, pitovirus, koji je, nakon odmrzavanja s permafrosta, počeo napadati i ubijati amebe. Dok je pitovirus, koji je bio zamrznut oko 30.000 godina prije eksperimenta, bezopasan za ljude, profesor Claverie je rekao da pokazuje da se dugo zamrznuti virusi mogu “probuditi” i početi ponovno inficirati.
Znanstvenici se ne slažu oko točne starosti arktičke ledene kape, permafrosta koji je okružuje, a samim time i starosti objekata koji se u njoj nalaze. Većina odmrznutih otkrića koja su do sada otkrivena potiču iz posljednjeg ledenog doba, prije otprilike 115.000 do 11.700 godina. U svom istraživačkom radu, profesor Claverie i kolege kažu da oslobađanje živih bakterija ili arheja koje su milionima godina ostale u kriptobiozi u permafrostu predstavlja potencijalnu “zabrinutost za javno zdravlje”.
‘Situacija bi bila puno katastrofalnija u slučaju bolesti biljaka, životinja ili ljudi uzrokovanih oživljavanjem drevnog nepoznatog virusa’, kažu. ‘Kao što je nažalost dobro dokumentirano nedavnim (i tekućim) pandemijama, svaki novi virus, čak i povezan s poznatim obiteljima, gotovo uvijek zahtijeva razvoj vrlo specifičnih medicinskih odgovora, poput novih antivirusnih lijekova ili cjepiva.”
Stiže sve više ljudi
Arktik je, naravno, manje naseljen od drugih dijelova svijeta, ali profesor Claverie kaže da sve više ljudi tamo odlazi iskopavati resurse poput zlata i dijamanata. Nažalost, prvi korak u iskopavanju ovih resursa je skidanje gornjih slojeva permafrosta, čime se ljudi izlažu virusima. “Koliko dugo ovi virusi mogu ostati zarazni nakon što budu izloženi vanjskim uvjetima (UV svjetlo, kisik, toplina) i kolika je vjerojatnost da će u tom intervalu naići na odgovarajućeg domaćina i zaraziti ga, još je nemoguće procijeniti”, kaže tim.
“Ali rizik će se sigurno povećati u kontekstu globalnog zatopljenja kada će se otapanje permafrosta ubrzati, a Arktik će naseliti više ljudi uslijed industrijskih pothvata”, dodaju.
Prošlog mjeseca znanstvenici su upozorili da se šansa da se virus “prelije” na drugu vrstu povećava s topljenjem ledenjaka. Otopljena voda iz ledenjaka može prenijeti patogene do novih domaćina, čineći dijelove Arktika potencijalno “plodnim tlom za nove pandemije”, piše Net.hr.