Izjašnjavanje stanovništa, započeto u šest sati ujutro po srednjoevropskom vremenu, trajat će do 27. septembra u regijama Luhansk, Donjeck, Herson i Zaporižja, koje čine oko 15 posto ukrajinskog teritorija ili područje veličine Mađarske.
Pitanja na glasačkom listiću malo se razlikuju ovisno o regiji. U Donjeckoj Narodnoj Republici pitanje, koje se postavlja samo na ruskom jeziku, glasit će: “Jeste li za pridruživanje DNR Ruskoj Federaciji po pravima Ruske Federacije?” Samoproglašena Narodna Republika Lugansk koristi istu frazu.
U Hersonu će pitanje biti: “Jeste li za odcjepljenje Hersonske oblasti od države Ukrajine, formiranje samostalne države Hersonske oblasti i njezino priključenje Ruskoj Federaciji?”
A u okupiranim dijelovima Zaporižja pitanje je i na ruskom i na ukrajinskom, a glasi: “Glasate li ZA odcjepljenje Zaporiške oblasti od Ukrajine, formiranje Zaporiške oblasti kao neovisne države i njezino priključenje Ruskoj Federaciji kao podentitet Ruske Federacije?”
Kijev i zapad su održavanje referenduma nazvali “lakrdijom”.
Kijev je također saopćio da bi bilo kakvi referendumi o pridruživanju ukrajinskih teritorija Rusiji uništili svaku preostalu šansu za pregovore Kijeva i Moskve, dok je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao da će referendumi o aneksiji planirani za ukrajinski teritorij pod ruskom kontrolom trajno promijeniti političku kartu regije, prenosi Index.
Ukrajina je ovaj mjesec pokrenula protuofanzivu u kojoj je uspjela vratiti veliki dio svog teritorija. Proruske vlasti na okupiranim ukrajinskim područjima o referendumima govore već mjesecima, no najnoviji uspjesi ukrajinskih snaga na bojištu su nagnali separatiste da ih hitno zakažu.
Rusija tvrdi da se radi o davanju prilike ljudima u tim područjima da iznesu svoje mišljenje.
“Od samog početka operacije govorimo da je na ljudima koji žive na tim područjima da odluče o svojoj sudbini i trenutna situacija potvrđuje da oni žele biti gospodari svoje sudbine”, rekao je ove sedmice ruski šef diplomacije Sergej Lavrov.
Ukrajina tvrdi da Rusija namjerava namjestiti rezultate izbora kao znak sveopće podrške stanovništva i potom ih upotrijebiti kao opravdanje za aneksiju, slično zauzimanju Krima 2014. Članice NATO-a su poručile da nikada neće priznati nelegalnu i nelegitimnu aneksiju ukrajinskog teritorija.