Optimistično su to najavljivali u više navrata nakon izbora lideri političkih stranaka koje su započele taj proces. Uspjeh jedni vide u činjenici da je BiH do sada bar dobila mandatara Vijeća ministara BiH. Drugi da nikakvih promjena neće biti i da građani BiH nemaju razloga za slavlje. Najavljivane promjene, poručuju, ustvari će se svesti na isto ono što smo gledali i ranije.
Nije novost građanima BiH da u Novu godinu ulaze s lažnim obećanjima. Prva data od novih koalicionih partnera, da će vlast biti formirana na svim nivoima prije 2023., već nisu ispujena. Poznavaoci procedura, kažu, to se nije ni moglo očekivati. No samo činjenica da je BiH dobila predsjedavajuću Vijeća ministara do kraja 2022. za jedne je napredak. Politička analitičarka Ivana Marić kaže, od onih koji ne rade, ne očekujemo ništa, a od onih koji rade, očekujemo sve, piše N1.
“Odjednom počinjemo brojati dane, ignorišemo one godine i mjesece koji su ranije trebali za formiranje vlasti. Drago mi je da ovaj put Nikšić i Konaković nisu reagovali na Dodikove provokacije, njemu to treba zato što treba prikriti broje probleme. Ne treba mu pomagati u tome, treba ga pustiti da se sam izvlači iz toga”, kazala je Marić.
S druge strane, prve “trzavice” među koalicionim partnerima drugi vide kao nespremnost Osmorke da se izbori sa HDZ-om i SNSD-om, odnosno težnjama Dodika i Čovića. Koje se nisu promijenile. Napravljena je kratka pauza da se “preveslaju” partneri. Pa je uslijedio napad brzim usvajanjem Zakona o imovini u Republici Srpskoj, smatra novinar Faruk Kajtaz.
I pojedine njegove kolege smatraju da slijedi repriza reprize političkih strategija, koje Čović i Dodik provode usaglašeno.
“SNSD odnosno ako hoćete da personaliziramo, sam gospodin Dodik zna vrlo dobro šta su njegovi ciljevi i šta želi, to isto zna i HDZ odnosno Dragan Čović dok mi ovi djeluju nekako pogubljeno. Ta Osmorka ili nova parlamentarna većina okupljena oko te Osmorke nije determinisala nijedan ključni šta će oni kakav će biti njihov odgovor na ove situacije. Jel to znači da nisu sklopili dobar dogovor?”, pita se novinar Almir Terzić.
Na pragu smo političke krize i prije formiranja vlasti na državnom i entitetskom nivou. I to nije ništa novo. U suštini, promjene nema, smatraju sagovornici, ni lica, niti politika, kojima nisu važni sporazumi, prioriteti ni ciljevi, već stranačka ili lična korist.
“Jasno je da se radi o žestokim kompromisima s jedne strane s druge strane da su kao i do sad ključni elementi i kriterijumi na osnovu kojh se pregovara i dogovara ne nikakvi principi i pravci djelovanja, strateški pristupi i slično već samo ko će dobiti koju poziciju. Posebno to vidimo kada govorimo o toj tzv. Osmorki koja je zapravo izabrana od građana odnosno dobila taj broj glasova kao neka alternativa SDA a u suštini sada po ovim kompromisima koje se prave sa HDZ-om I SNSD-om pa i daje o toj priči o raspodjeli funkcija vidimo da nema nikave razlike”, kazao je Ivana Korajlić, Transparency International BiH.
Čini se da prioritete i ciljeve iz potpisanog sporazuma partneri nisu shvatili isto. Odnosno, Dodik i Čović čini se, bez obzira na potpisane sporazume, nastavljaju sa istom politikom, no pravo pitanje je imali li Osmorka jasnu politiku i jasne granice koje je postavila partnerima? U proces formiranja vlasti se jeste ušlo brzo, a da li i pametno?