Predsjednik Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini i akademik Asim Kurjak koji je danas prezentirao referat o temi “Može li nas nauka izvući iz krize” kazao je Feni da se u ove dvije godine pokazalo da je bilo potrebno osnovati ovu akademiju.
Dodao je da je Upravni odbor Akademije dobio poziv od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta kako bi razgovarali o tome kako treba raditi i sarađivati što pokazuje, kaže, njihovu vjerodostojnost.
– Prema relevantnim podacima mi smo najjače intelektualno društvo u BiH s više od pola miliona citata. To znači da je pola miliona ljudi u svijetu citiralo radove naših članova, a 16 članova Akademije su članovi Evropske akademije što se nikada ovdje nije dogodilo – podvukao je Kurjak.
Akademik i potpredsjednik Akademije Žarko Papić podvukao je da Akademija imao oko 150 članova, ali da nije ni nacionalna, ni jednonacionalna, nego je u pitanju višenacionalna i internacionalna akademija. U dvije godine izdata su dva naučna časopisa “Nauka i religija” na engleskom jeziku u referentnim međunarodnim bazama podataka.
Dodaje da je ukupan broj citata članova ove akademije u referentnim časopisima, što su egzaktni parametri i kriteriji za nauku, veći nego svih članova drugih akademija u Bosni i Hercegovini, zbog čega Papić naglašava da se radi o izuzetno kvalitetnoj naučnoj instituciji.
Ipak ocjenjuje da nauku niko ne sluša u Bosni i Hercegovini, a u prilog toj tvrdnji ide i činjenica da je naučno-istraživački rad u društvenom bruto proizvodu (BDP) BiH učestvuje sa 0,19 posto što je pet puta manje nego je to bio slučaj 1990. godine.
– Prethodna Federalna vlada dodijelila je jednake sume, bez kriterija, trima akademijama nauka. Akademija nauka i umjetnosti BiH je rodonačelnik naučno-istraživačkog rada u BiH, ali su sredstava dodijeljena bez programa i da ne govorimo o nacionalnim akademijama – pojasnio je.
Stoga, ocjenjuje Papić, situacija je veoma loša i oni nastoje da je poprave pa i na današnjoj konferenciji, a s tim u vezi akademija je ranije organizirala okrugli stol s agencijama Ujedinjenih nacija o temi novog koncepta razvoja – održivi razvoj koji je humaniziran i orijentiran na čovjeka i društvo jednakih mogućnosti.
– U ovom političkom, konfliktnom ili polukonfliktnom stanju, otvaraju se neke promjene, ali vidjet ćemo da li će to zaista biti promjene. No, nauka zaista može biti glas razuma – kaže Papić.
Kako je naglasio član Akademije Borislav Petrović akademija je okupila stručnjake od kojih se očekuje da kroz izlaganja i diskusije osvrnu na aktuelnu situaciju iz oblasti prava, medicine, zaštite okoliša, umjetnosti i multikulturalnosti i mladih i da u stručnom smislu artikuliraju izazove koji su u realnom periodu i provedivi.
Iako ih donosioci odluka ne konsultiraju ponaosob o stvarima koje je potrebno urediti u Bosni i Hercegovini, Petrović smatra da je njihov odjek kroz medije itekako važan.
– Ne djelujemo u pravcu bilo koje političke stranke, jer oni vode politike, a mi vodimo nauku. Smatramo da naš glas koji će mediji prenijeti najvažnije oružje našeg djelovanja – dodao je Petrović.
Neke od referata koji će danas biti predstavljeni okupljenima tiču se vrijednosti informacije u 21. stoljeću na primjerima iz biologije, medicine, politike i masovnih medija, tema umjetne inteligencije koja je aktualizirana u posljednjih šest mjeseci te prirodni potencijali u BiH.
Na skupu će biti dodijeljene povelje novim članovima, kao i novim suradnim članovima te počasnom članu Izudinu Ahmetliću.