BiH

Obrazovna politika u BiH nam nije jača strana: Ruši nam se temelj društva pred očima, stanje alarmantno!?

Uloga obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini je veoma važna i njegov značaj uz odgoj je nemjerljiv kako za razvijanje sposobnosti sticanja znanja, tako i za istraživanje i obezbjeđenje zdravijeg i sretnijeg života svakog pojedinca u Bosni i Hercegovini.

FOTO: ILUSTRACIJA 
 / NYTIMES.COM
FOTO: ILUSTRACIJA / NYTIMES.COM

Problem je što se obrazovanje u BiH ne mijenja i to od završetak rata. Iako je osnovna škola sada devetogodišnja, a ne osmogodišnja, reforme nisu urađene dubinski niti je prelazak s jednog sistema na drugi urađen istovremeno i identično.

Od 2004. godine osnovno obrazovanje u BiH obavezno, ali takav zakon za srednjoškolsko obrazovanje još uvijek ne postoji, a u Kantonu Sarajevo obavezno srednjoškolsko školovanje svedeno je na dvije godine, dok se srednjoškolski sistem u BiH najsporije mijenja.

Temelj države

O važnosti unapređenja obrazovanja u BiH govore i brojne nevladine organizacije, među njima je i NVO CEORA (Centar za obrazovanje, razvoj i afirmaciju), koja djeluje uglavnom na području Tuzlanskog kantona, ali i cijele BiH. Za portal “Bosnainfo”, koordinatorica ovog projekta i dugogodišnja profesorica, Lutvija Čolo, govorila je o važnosti obrazovnog sistema kao temelja društva jedne države.

-Tema obrazovanja je jako važna, to je temelj države. Opšti principi i važnost obrazovanja i odgoja u školama su nemjerljivi i oni omogućavaju svakom djetetu i odrasloj osobi potpuni pristup svakodnevnom i cjeloživotnom učenju, razumijevanju sebe, shvatanju i razumijevanju svih ljudi koji nas okružuju i mjesta u kojem živimo. Zato je neophodno osigurati jednake mogućnosti za kvalitetno obrazovanje na svim nivoima od predškolskog, osnovnog, srednjoškolskog pa do visokoškolskog tj. univerzitetskog obrazovanja bez obzira na spol, rasu, nacionalnost, socijalno, kulturno porijeklo, vjeroispovijest, opšti porodični status i psihofizičke osobine – poručuje Čolo.

Tradicionalni sistem rada

Osvrnuli smo se i na problematiku u obrazovnom sistemu naše države. Čolo smatra da su nastavni planovi i programi u našim školama i fakultetima dobro predstavljeni s tim što preovladava teorijski materijal, bez dovoljno mogućnosti praktične primjene tih znanja.-Nastava je većinom bazirana na velikom broju predavanja i vježbi u učionici, što je veliko opterećenje za nastavnike, osjeti se pri tome i nedostatak samostalnog rada učenika, istraživanja i praktičnog rada. Odnos nastavnik – učenik je u velikoj mjeri tradicionalno hijerarhijski i baziran je na jednosmjernoj komunikaciji u realizaciji nastavnih sadržaja – kaže profesorica biologije, Lutvija Čolo.

Bez ulaganja nema napretka

Za Bosnainfo na ovu temu govorio je i profesor filozofije iz Sarajeva, Samir Krluč, koji tvrdi da bez finansijskih ulaganje nema napretka u obrazovanju.

-Kada je pitanje obrazovanja koje zaostaje za evropskim, najveći problem je neusklađenost s potrebama tržišta rada. To se sigurno može riješiti na nivou ministarstva. Treba se prvenstveno razmotriti koje su to potrebe u društvu, koji kadar nam nedostaje i gdje oskudijevamo u kadrovima. Jednostavno, tu je riječ o obrazovnoj politici, koja nam nije jača strana – ističe profesor u našem razgovoru.

Nedavna istraživanja su pokazala da je Univerzitet u Sarajevu pao na svjetskoj rang listi najboljih fakulteta, nalazi se na 1714. poziciji. Profesor Krluč smatra da se moramo dozvati, orijentirati i vidjeti kako stojimo na svjetskim rang listama kada je u pitanju obrazovanje.

-Potrebna nam je kvalitativna reforma obrazovanja. Mi moramo “prepisivati” od drugih sistema, koji su usavršili svoj obrazovni sistem ako želimo vidjeti progresivni napredak. Ovo problematici se mora mnogo ozbiljnije pristupiti. Potrebno je ulaganje sredstava u sistem školstva. Vidimo da je veliko nezadovoljstvo kadrova kada je riječ o plaćama, ali generalno cjelokupnog sistema. Reforme se moraju izvršiti iz korijena. Bez velikih ulaganja nema velikih promjena – poručuje Krluč za Bosnainfo.

Neohrabrujući podaci

Konstantno se govori o promjenama u obrazovnom sistemu, ali djela ne pokazuju da se na tom planu išta radi. Čujemo često kako nastavni program nije usklađen i da svaka škola radi drugačije s djecom. Profesor Krluč nam otkriva da se trenutno radi na kurikularnoj reformi.

-Vidjet ćemo kako će to proći. Međutim, sudeći po svjetskim rang listama, čini mi se da, nažalost, ne dajemo najbolje rezultate. Obrazovanje treba i mora biti prioritet kada je riječ o državnim projektima. Dok god nije tako, teško da će biti nekih većih pomaka.

Period pandemije virusa korona zasigurno je ostavio velik trag na školstvo i obrazovanje, pogotovo onih mlađih đaka. Očekujemo rezultate nekih analiza, koji će pokazati koliki su propusti napravljeni u obrazovanju tokom pandemije. Učenici se već uhodavaju, kao i mi profesori. Za sada nemamo nikakvih pokazatelja, ali zasigurno tvrdim da online obrazovanje nije isto kao i ono u klupama. Vidjet ćemo na šta će ovo izaći – poručuje profesor Krluč.

Nepismeni protiv pismenih

Poražavajuća je činjenica da danas u 21. stoljeću u BiH još uvijek ima visok procenat nepismenog stanovništva. Popis iz 2013. godine objavljen sredinom 2016 .godine je konačno dao potpune podatke i barem za neko vrijeme odgodio nagađanja, proizvoljne cifre i nezvanične procjene. Popis zvanično navodi podatak da u BiH ima gotovo 90.000 nepismenih stanovnika ili 2,82 % u skladu s definiranjem nepismenosti kako je to navedeno u metodološkim objašnjenjima Popisa.

Međutim, postoje nezvanični podaci koji su dobiveni na osnovu procjene, te se navodi da u BiH ima čak 15 % nepismenog stanovništva. Idalje BiH s 2,82 % ima najveću stopu nepismenih, među zemljama okruženja, pa čak i u Evropi.

Prema istom popisu iz 2013. godine najveći procenat stanovnika BiH s 15 i više godina ima srednjoškolsko obrazovanje i specijalizaciju nakon srednjeg obrazovanja, njih 51,8 % ili 1,525.161.Trend rasta stanovništva sa srednjim, višim i visokim obrazovanjem u BiH je dosta spor u odnosu na druge evropske zemlje što ukazuju mnoge studije o obrazovanju. Kada se radi o stopi obrazovanih s višom ili visokom stručnom spremom tada imamo podatak da se radi o 12,7 % stanovništva.

Znanja nikad manje

Obrazovni sistem nikad nije bio loši, a znanja nikad manje i to nažalost vidimo u svim segmentima društva. Slavni bh. režiser i direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić nažalost, jako je dobro ocijenio da je u našem društvu nesnosan teror neobrazovanih i nekulturnih, a to vidimo i u ovoj izbornoj kampanji.

Proteklih nekoliko decenija pokazuju da prioriteti vladajućih elita definitivno ne usmjeravaju ka obrazovanju. Dok brojne evropske zemlje prevazilaze najsavremenije metode obrazovanja, od najranijeg do najkasnijeg školstva, u našoj zemlji se idalje polemiše o osnovnom nastavnom planu i programu. Profesori nezadovoljni, kao i roditelji, a učenici najviše ispaštaju. Napredak je nevidljiv već više od 30 godina. Do kada će nas ovakav sistem obrazovanja vraćati u prošlost do nas je, a stvarna slika će se pokazati uskoro i to nakon 2. oktobra!

Prihvati notifikacije