Pakistan je na vrhu liste, s oko 31 posto stanovništva koje ima to stanje, a slijede Francuska Polinezija, skupina otoka u južnom Pacifiku (25.2 posto) i Kuvajt (24.9 posto).
Unatoč prehrani bogatoj cjelovitim žitaricama, jogurtom, voćem i povrćem, istraživanje je pokazalo da su ljudi u Pakistanu i drugim zemljama širom Bliskog istoka i južne Azije genetski otporniji na inzulin, što povećava vjerojatnost za razvoj dijabetesa.
U međuvremenu, Sjedinjene Američke Države zauzele su 59. mjesto na ljestvici. Bosna i Hercegovina je na 76. mjestu (9.10%), a slijede Srbija na 77. mjestu (9.10%) i Crna Gora na 81. mjestu (9.10%). Mađarska je zauzela 115. mjesto (7%), Italija 134. mjesto (6.40%), Slovenija 148. mjesto (5.80%), dok se Hrvatska pozicionirala na 178. mjesto (4.80%).
Dijabetes je hronično stanje koje utječe na to kako tijelo pretvara hranu u energiju. Kad funkcionira normalno, tijelo razgrađuje hranu u glukozu, vrstu šećera, i otpušta ga u krvotok. To povećava šećer u krvi, što potiče gušteraču da oslobađa inzulin. Međutim, kod dijabetesa tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina, što uzrokuje da previše šećera u krvi ostane u krvotoku.
Prema IDF-u, 537 miliona odraslih u svijetu imalo je dijabetes 2021. godine. To je povećanje od 16 posto (74 miliona) u odnosu na 2019. U svijetu više od 90 posto ljudi s dijabetesom ima tip 2, koji se razvija kao posljedica pretilosti, loše prehrane, sjedilačkog načina života i obiteljske anamneze, prenosi Index.hr