Region

Normalizacija na sjeveru Kosova, trajnog rješenja nema na vidiku

Granični prijelazi na sjeveru Kosova ponovo su otvoreni, nakon blokade u prethodna dva dana zbog najavljenih mjera Kosova o izmjeni tretmana identifikacijskih dokumenata i registarskih tablica izdanih u Srbiji. Sve prepreke sa cesta su uklonjene, no trajno rješenje zasad nije vidljivo.

FOTO: INTERNET
FOTO: INTERNET

Administrativni prijelazi Jarinje, Brnjak i Merdare su potpuno funkcionalni, nema gužvi ni dužih zadržavanja, izvijestio je s terena reporter RTS-a, a prištinska RTK javlja da je na prijelazima “situacija normalizirana” i da nema zadržavanja dužih od 20 minuta, prenosi Hina.

Napetosti na sjeveru Kosova potaknute su odlukom Prištine da recipročnim mjerama, umjesto identifikacijskih dokumenata i registarski tablica izdanih u Srbiji, izdaje tromjesečne “ulazno-izlazne dokumente” za srpske državljane Srbije koji dolaze na teritoriju Kosova, a tablice sa srbijanskim oznakama kosovskih gradova zamijeni oznakama RKS.

Te su mjere digle na noge i Srbe na kosovskom sjeveru i državni vrh u Beogradu koji preko Srpske liste, sestrinske stranke SNS-a srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, politički kontrolira većinu zbivanja u tom dijelu Kosova.

Novi val napetosti

Srbi na sjeveru Kosova blokirali su u nedjelju ceste prema graničnim prijelazima sa Srbijom – Jarinje i Brnjak, a srbijanski predsjednik u dramatičnom je obraćanju domaćoj javnosti pozvao vlasti u Prištini i međunarodnu zajednicu da se “urazume” kako bi se izbjegli sukobi.

Nakon diplomatske intervencije Washingtona i poziva američkog ambasadora u Prištini, kosovska vlada je najavila da će odgoditi primjenu odluka do 1. septembra, uz uslov da se uklone blokade.

Tako je umjesto nove runde pregovora u prvi plan ponovno izbio novi val napetosti, a pogledi na aktuelnu situaciju se osjetno razlikuju, zavisno dolaze li iz Beograda ili Prištine.

Zajednička je jedino ocjena neovisnih analitičara da objema stranama tenzije u izvjesnoj mjeri odgovaraju jer na unutrašnjem planu postoje problemi koji se povremeno mogu “pomesti pod tepih” dnevno-političkim igrama na nacionalnu kartu i inzistiranjem na “nacionalnim i državnim interesima”, te suverenitetu koji i Beograd i Priština izbacuju u prvi plan.

U međuvremenu, Beograd intervenciju Washingtona poslije koje je Prištini odgodila primjenu spornih odluka do 1. septembra, vidi kao svoju diplomatsku pobjedu, optužujući Albina Kurtija da je umalo sukob doveo na sam rub.

“Brzo odlaganje primene odluke na mesec dana samo pokazuje da su međunarodni akteri još jednom uvideli koliko su srpska i albanska strana blizu ekscesa koji proces može odvesti u nepovrat”, ocijenio je Stefan Surlić, docent na beogradskom Fakultetu političkih nauka, za agenciju Tanjug.

Vučić ‘u pat-poziciji’

Surlić je uvjeren da je na sceni “duboko međusobno nerazumevanje i nepoverenje koje s dosadašnjim procesom dijaloga nije uspelo umanjiti izglede za izbijanje sukoba”.

S druge strane, kosovski politički analitičar Shkelzen Maliqi drži da Kurti “taktičkim potezima, malo po malo, steže obruč” u pogledu pune integracije sjevera Kosova u pravni sistem, dovodeći predsjednika Vučića i Srpsku listu u tešku poziciju da pozivaju Srbe na “pobune” kratkog daha. Maliqi vjeruje da je Vučić u pat-poziciji i da mora stalno uzmicati.

“Alarmi su mu defanzivni, kruni mu se pozicija i vlast na svim frontovima, pa i na Kosovu, gdje ne smije riskirati vojnu intervenciju koja bi ga sasvim svrstala u ‘ruski svijet’”, rekao je Maliqi za beogradski list Danas.

S druge strane, Vučić je u utorak ocijenio da je “dobro što je Priština, pod pritiskom međunarodnih predstavnika, odustala od prvobitne namere da izazove sukob i odvede celi region u nestabilnost”, saopćeno je iz njegova ureda.

Prihvati notifikacije