Portal najavljuje samit EU, 23. i 24. juna, „na kojem će proširenje, posebno u pogledu Ukrajine i Zapadnog Balkana, biti visoko na dnevnom redu.”
“Ne bismo trebali zaboraviti Zapadni Balkan”, izjavila je slovenačka ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon za EURACTIV u Luksemburgu.
“Ako malo razmišljate izvan okvira, i Zapadni Balkan iza sebe ima 20 ili 30 godina krvavih ratova, ja bih željela da pošaljemo snažan politički signal i Bosni i Hercegovini, znajući da ona mora ispuniti čitav niz kriterija”, dodala je Fajon za EURACTIV.
Portal podsjeća da se Slovenija snažno založila za to da BiH dobije status kandidata za prijem u EU, te da je ministrima vanjskih poslova EU u utorak predstavljen odgovarajući dokument u kojem se poziva na hitnu dodjelu statusa kandidata.
„Cilj prijedloga je odmah poslati pozitivan signal Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji zapadnog Balkana”, navodi se u dokumentu. Takav signal Bosni i Hercegovini, početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i liberalizacija viznog režima za Kosovo naglasili bi predanost EU Zapadnom Balkanu”, navodi se dalje u dokumentu”, piše EURACTIV.
„Prema prijedlogu, nakon prijema kandidature i prije početka pregovora o pristupanju EU, Bosna i Hercegovina bi morala donijeti tri zakona: o sudstvu, o izbjegavanju sukoba interesa i o javnim natječajima. Na pitanje EURACTIV-a misli li da će prijedlog imati podršku zemalja članica EU-a, Fajon je rekla da zna da je to “vrlo ambiciozan prijedlog”. Međutim, dodala je kako su tokom prve rasprave u ponedjeljak, neki ministri vanjskih poslova EU pokazali razumijevanje da moramo staviti proširenje Zapadnog Balkana na vrh naše liste prioriteta”, piše EURACTIV.
“Ako nam uspije održati politički pritisak, razgovarati o tome i možda pronaći novu strategiju za nadolazeće sedmice i mjesece koja će donijeti svjetlo na kraju tunela, biti ćemo zadovoljni”, rekla je Fajon. “Ako na summitu EU-a bude jedan pasus ili rečenica koja se na to odnosi, bit ćemo još zadovoljniji”, dodala je Tanja Fajon za EURACTIV.
Ovaj portal ukazuje i kako je slovenski predsjednik Borut Pahor uputio pismo predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu prošle sedmice, rekavši da se, unatoč prethodnim obećanjima, zemlje zapadnog Balkana “sve više udaljavaju” jedne od drugih.
Pahor je napisao da Bosna predstavlja opasnost kada se radi o nacionalizmu i nestabilnosti, te se osvrnuo na separatizam bosanskih Srba koji snažno podržava Rusija.
“Prijedlog Slovenije da se [Bosni] odmah dodijeli status kandidata za EU ima za cilj poslati pozitivan signal i cijeloj regiji zapadnog Balkana”, stoji u Pahorovom pismu Charlesu Michelu.
“Takav signal, otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i liberalizacija viznog režima za Kosovo ponovno bi potvrdili opredijeljenost EU prema zapadnom Balkanu”, prenosi navode iz Pahorovog pisma Michelu portal EUROACTIV.
Potrebna njemačka pomoć
Berliner Zeitung donosi gostujući komentar o „neriješnim problemima na Zapadnom Balkanu”.
„Politika prema Balkanu je vanjskopolitička konstanta, u kojoj je Berlinu desetljećima – pogotovo nakon ujedinjenja Njemačke – imao predvodničku ulogu. Neposredno nakon rata na Kosovu – kada se NATO zajedno s Njemačkom zbog etničkog čišćenja kosovskih Albanaca smatrao prisiljenim vojno reagirati protiv srpsko-jugoslovenskog režima, Njemačka je skupa sa SAD-om pokrenula inicijativu za osnivanje Pakta za stabilnost u Jugoistočnoj Europi”, piše Berliner Zeitung.
List dalje navodi: „U razdoblju koje je uslijedilo, stalno su dolazili novi impulsi njemačke diplomacije, poput uspostave Berlinskog procesa 2014., koji je imao za cilj produbiti regionalnu suradnju na Zapadnom Balkanu. Unatoč globalnim izazovima upravo Zapadni Balkan ostaje poseban prioritet za novu vladu. U koalicijskom sporazumu stoji: „Podržavamo proces pristupanja EU šest država regije Zapadnog Balkana i provođenje svih neophodnih reformi za ispunjavanje svih Kopenhaški kriterija”, piše Berliner Zeitung.
Čak i kada bi Njemačka imala manje ili uopće nemala interes da bude politički aktivna na Balkanu, ekspertiza iz Berlina bila bi i dalje jako tražena. Uostalom, neriješeni problemi na Zapadnom Balkanu mogli bi biti prevladani uz pomoć Njemačke. ako bi Berlin pomogao u oblikovanju transatlantske dimenzije i tako se nadovezao na uspješne priče zajedničkog angažmana na Balkanu koja postoji desetljećima”, piše Berliner Zeitung.
List dalje navodi: „Berlin bi sada mogao igrati vodeću ulogu i koordinirano s europskim partnerima unaprijediti proces pristupanja šest zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
Ovdje se pruža prilika koju ne bi trebalo propustiti, prije svega ako znamo da imamo posla s regijom koja je postala geopolitička arena kako za zapadne tako i za nezapadne aktere: ovdje zapadne vrijednosti moraju biti naglašene i zaštićene”, piše u komentaru Berliner Zeitung.