Teun Voeten lagano dodiruje jednu od nekoliko okruglih rupa na vratima garaže u mirnoj ulici na sjeveroistočnoj strani Antwerpena. “Meni izgleda kao kalašnjikov”, kaže on, procjenjujući kojim je pištoljem ubijena 11-godišnja djevojčica u njenoj kući početkom siječnja, piše DW.
Iako se vjeruje da je ovo ubistvo slučajan ishod slanja signala upozorenja od narko bande koje je pošlo po zlu, Voeten, nizozemski kulturni antropolog koji je istraživao narko milje u Antwerpenu, kaže kako postoji rizik da bi to moglo pokrenuti “ciklus osvete… potpuno nove razine nasilja s nepredvidivom dinamikom.”
Ubitvo se dogodilo istog dana kada su belgijske vlasti otkrile rekordnu zapljenu u 2022. od 110 tona kokaina u Antwerpenu, što se procjenjuje na samo oko 10% onoga što prolazi kroz luku. Time je Antwerpen daleko ispred Rotterdama, gdje je prošle godine zaplijenjeno 52,5 tona, što je pad u odnosu na 2021.
Evropski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama, zajedno s Europolom, procijenio je da je maloprodajno tržište kokaina u Evropskoj uniji 2020. vrijedilo najmanje 12,8 milijardi eura (13,9 milijardi dolara), što je broj za koji agencije kažu da je vjerojatno ispod stvarne vrijednosti jer je broj zaplijena od tada dramatično porastao.
Do sada, rekao je Voeten za DW, uprkos “nevjerojatnoj količini” kokaina koja je preplavila Antwerpen, grad nikada nije doživio brutalnost bandi kao što je slučaj sa Rotterdamom ili Amsterdamom, gdje je 2016. godine vidio odsječenu glavu ostavljenu ispred kafića. Ali, nedavni uspjeh vlasti u uklanjanju nekih moćnih igrača u Nizozemskoj znači da bi se više nepoželjnih aktivnosti moglo premjestiti u Antwerpen.
“U biti su Nizozemci bili glavni i koristili su Belgijance za prljavi posao, da izvuku kokain iz kontejnera”, objasnio je Voeten. “Ali Belgijanci su uskočili u poziciju jer su mnoge nizozemske velike zvijerke uhapšene. Cijele organizacijske strukture su uzdrmane. Tako da će vlasti poduzeti mnogo oštrije mjere i očekujem da će biti više nasilja”, kaže Voeten.
Gradonačelnik Antwerpena, Bart de Wever, pozvao je na raspoređivanje nacionalne vojske u luci, a iako ta ideja nije dobila široku političku podšku, vlada je najavila da će najmanje 100 dodatnih policajaca biti raspoređeno u luci zajedno s dodatnom opremom za skeniranje kako bi se povećala inspekcija tereta iznad procijenjenih 1% koliko je trenutno moguće.
Iako lučki radnici pozdravljaju najavljena pojačanja podrške, oni se također pripremaju za učinke koje će ona imati na ponašanje krijumčara. 2Situacija je već dovoljno loša”, kaže Stephan Vanfraechem, generalni direktor Alfaport Voka, koji predstavlja oko 300 kompanija.
Vanfraechem je za DW rekao da su prošlih godina lučki radnici bili glavna meta regrutiranja bandi, ali kako raste nadzor, raste i pritisak na širi raspon zaposlenika. On rukom pokazuje prema četvrti ispred pristaništa, napomenuvši da postoje vrlo specifični kafići u kojima članovi narkobandi fizički prate radnike kako bi dobili lične podatke.
“Krijumčari postaju sve agresivniji. Trebaju informacije i trebaju ljude koji im mogu fizički pomoći”, kaže Vanfraechem, dodajući da su na meti zaposleni u administraciji i studenti. “Ono što sada rade jest da vam prilaze vrlo izravno kako bi vam pokazali slike vaše porodice, vaše djece, prijatelja. A to nije baš suptilan način rada. To je stvarna prijetnja”, kaže Vanfrachtem.
Ovako se javno obračunati s bandama prijetnja je i njemu samom, priznao je on. ali on smatra da je to neophodno. “Shvaćam da je to opasnost, možda i za mene i moju porodicu, moju ženu i djecu”, kaže on. “Mislim da nema alternative nego biti otvoren u vezi s ovim problemom. Ako šutimo onda smatram da sarađujemo s ovim ljudima. Mislim da ih moramo zaustaviti”, kaže on.
To nije nešto što Belgija ili Evropa mogu učiniti same, zbog čega Europol, policijska agencija EU-a, sve više radi sa zemljama iz kojih droga potiče i onima izvan jurisdikcije EU-a gdje neki od ključnih igrača sjede i vuku konce. Kriminalci su tako dobro povezani da smo vidjeli poruke nekoga ko je iz Evrope naručio ubistvo u Latinskoj Americi, očekujući da će to biti izvršeno u sljedećih sat vremena, kaže Jan Op Gen Oort, iz Europola.
Policija radi na vlastitoj međunarodnoj mreži. “Morate imati mrežu da biste provalili mrežu”, kaže general Oorth za DW. “Ali, globalna koalicija snaga za provođenje zakona također mora biti strateški osmišljena jer nije dovoljno samo ukloniti male vojnike na niskoj razini … ljude koji vade kokain iz kontejnera. Morate tražiti one koje nazivamo ‘ciljevi velikog značaja'”, kaže Oorth.
Saradnja seže od visokosofisticirane upotrebe lažne platforme za šifriranu komunikaciju zahvaljujući kojoj je uhapšeno 800 kriminalaca 2021. godine, pa do više pravnih sporazuma potpisanih sa zemljama kao što su Ujedinjeni Arapski Emirati, gdje je Dubai, u kojem su izvršena ključna hapšenja. Osim toga valja poboljšati nadzor na dokovima za utovar robe u Latinskoj Americi odakle potiče većina kokaina. Kako se sve više zemalja pridružuje ovim naporima, general Oorth kaže: “Uvjeren sam da ćemo moći ukloniti velike igrače, ali trebat će vremena.”
U međuvremenu, međutim, Belgija ima još jedan problem. Vlasti su izrazile zabrinutost da velike hrpe zaplijenjenog kokaina, koji čeka na spaljivanje, bivaju unosan mamac za krijumčare.