Sada, gotovo sedam godina poslije BiH sutra očekuje jednoglasnu podršku 27 država članica za dodjelu kandidatskog statusa.
Nakon što je BiH predala zahtjev za članstvo, u decembru 2016. godine, Evropska komisija poslala je BiH detaljan Upitnik, a nakon 14 mjeseci u februaru 2018. godine BiH je predala ispunjen Upitnik. Na odgovorima je radilo više od 1.300 predstavnika različitih nivoa vlasti. Odgovoreno je na 3.897 pitanja kao i 655 dopunskih.
Sadržaj odgovora poslužio je kao osnova za donošenje odluke o tome je li BiH zaslužila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Taj korak, iako tehničke naravi, ponovno je otvorio perspektivu članstva u EU.
“Sve institucije vlasti, svi organi u državi, radna tijela i komisije u vladama i Direkciji za evropske integracije uradili su ogroman posao, radili su vrlo vrijedno, angažirano i stručno kako bi naš dio posla bio obavljen što kvalitetnije”, kazao je tada predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.
Odgovori na Upitnik dostavljen Evropskoj komisiji trebali su biti od suštinske važnosti prilikom pripreme mišljenja Evropske komisije o spremnosti Bosne i Hercegovine za sljedeću fazu evropskog procesa koja počinje kandidatskim statusom.
Tek ove sedmice trebala bi biti donesena politička odluka o kandidatskom statusu, a potom i faza otvaranja pristupnih pregovora. Evropsko vijeće, koje zasjeda u četvrtak, kao najviši organ odlučivanja u Uniji ima konačnu riječ kad se radi o proširenju, uključujući dodjelu statusa kandidata i početak pristupnih pregovora s nekom od potencijalnih budućih članica Unije.
Evropska komisija je 29. maja 2019. godine usvojila je Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Mišljenje je od ključne važnosti u odnosima Evropske unije i Bosne i Hercegovine.
Mišljenje identificira 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji, pruža sveobuhvatne smjernice za postepene reforme. Ključni prioriteti obuhvataju područja demokratije, vladavine prava, osnovnih prava i reforme javne uprave.
Analitički izvještaj koji je priložen uz Mišljenje, po prvi put, upoređuje situaciju u Bosni i Hercegovini sa standardima koji se primjenjuju u zemljama članicama EU, uključujući pitanja kao što je unutrašnje tržište, javne nabavke, politika konkurentnosti, okoliša, sigurnosti hrane i zaštite potrošača.
Zemlje zapadnog Balkana došle su u fokus Evropske unije nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu kojoj je u junu ove godine (zajedno s Moldavijom) dodijeljen status zemlje kandidata. Tada su lideri država članica EU pozvali Evropsku komisiju da izradi novi izvještaj o reformskom procesu u BiH, nakon čega bi EU bila spremna da razmotri mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata.
U Bosni i Hercegovini održani su opći izbori i očekuje se formiranje novih vlasti, a oni koji pregovaraju o koalicijama jasno su precizirali da im je prioritet u djelovanju u narednom periodu ispunjavanje uvjeta koji su precizirani u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo.
Ukoliko BiH sutra dobije status zemlje kandidata pred vlastima će i dalje ostati zahtjev da se implementira 14 prioriteta, a među njima su da se osigura da se izbori provode u skladu s evropskim standardima, osigurati rezultate u rada na svim nivoima Mehanizma koordinacije i poboljšanje institucionalnog okvira, uključujući i ustavnu reformu.
Tu su i uvjeti unapređenja funkcioniranja pravosuđa, jačanja borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te uspostavljanja učinkovite koordinacije upravljanja granicama, jačanje zaštite ljudskih prava, garantiranje slobode izražavanja i medija, poboljšanje zaštite ranjivih kategorija društva te osiguranje završetka reformi javne uprave.
Po okončanju pregovora o svih 33 od 35 pregovaračkih poglavlja (dva poglavlja općeg su karaktera) Vijeće Evropske unije donosi jednoglasnu odluku o prijemu države u članstvo u Uniji i odobrava ugovor o pristupanju. Konačnu odluku o tome ponovo imaju zemlje članice kroz Evropsko vijeće, dok Evropski parlament većinom glasova daje saglasnost na ugovor o pristupanju.
Prvi vidljivi učinak procesa evropskih integracija za građane BiH bilo je uvođenje bezviznog režima za one sa biometrijskim pasošima 15. decembra 2010. godine, nakon što je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisan 16. juna 2008. godine u Luxembourgu čime je uspostavljen okvir za implementaciju pravnih, administrativnih, institucionalnih i ekonomskih reformi koje će zemlju približiti EU.