Japanski premijer Fumio Kishida od sutra do nedjelje ugošćuje šest ostalih čelnika velikih industrijskih zemalja u gradu koji je 1945. doživio nuklearno uništenje i u kojem su podignuti brojni spomenici posvećeni miru. SAD je 6. avgusta 1945. na Hirošimu bacio atomsku bombu koja je grad sravnila sa zemljom, dok je u trenu živote izgubilo 140.000 ljudi.
Ujedinjena fronta
Čelnici Japana, SAD-a, Njemačke, Francuske, Ujedinjene Kraljevine, Italije i Kanade nastojat će predstaviti ujedinjenu frontu protiv Rusije i Kine, ali i oko drugih strateških pitanja, gdje im se interesi ne preklapaju baš uvijek.
Invazija na Ukrajinu koju je prije 15 mjeseci pokrenula Rusija dominirat će u raspravama, s naglaskom na “stanje na bojištu”, rekao je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan. SAD i njegovi saveznici u više navrata su Ukrajini poslali izdašnu vojnu pomoć u oružju i opremi. Predsjednik Volodimir Zelenski pridružit će se summitu videovezom.
Borba protiv zaobilaženja sankcija
Sullivan je rekao da će se na summitu također govoriti i o borbi protiv zaobilaženja sankcija, što predsjedniku Vladimiru Putinu omogućuje nastavak financiranja ratnog stroja. Kako je rekao jedan dužnosnik EU, trebalo bi se razgovarati i o sankcijama protiv trgovine ruskim dijamantima. EU, dodao je, smatra da treba “ograničiti ruski izvoz u tom sektoru”.
Čelnici G7 osuđuju Putinove prijetnje da bi se rat u Ukrajini mogao pretvoriti u nuklearni sukob, no neki promatrači u tome samo vide pokušaj ruske strane da oslabi odlučnost Zapada u pomoći Kijevu.
Kontrola nuklearnog naoružanja
Za samog Kishidu, koji je porijeklom upravo iz Hirošime, bit će važno za domaću scenu igrati na kartu kontrole nuklearnog naoružanja. Očekuje se da će on pozvati SAD, UK i Francusku, koji posjeduju na hiljade nuklearnih bojevih glava, da budu transparentni oko količine oružja koje posjeduju te da smanje njihov broj.
No očekivanja su mala, posebice zbog povećanih napetosti s ostalim nuklearnim silama, Kinom, Rusijom i Sjevernom Korejom. Velik dio rasprava bit će posvećen i Kini, tj. mjerama zaštite protiv mogućih ekonomskih ucjena Pekinga koje uključuju diverzifikaciju proizvodnje i lanaca opskrbe.
Ključne zemlje EU ne žele prekid odnosa s Kinom
Sullivan smatra da čelnici G7 moraju osuditi te “ekonomske pritiske” i potruditi se da prevladaju razmimoilaženja kada se radi o stajalištu i djelovanju prema Kini. No Evropa, posebice Francuska i Njemačka, ne želi da dođe do prekida odnosa s Kinom, a Elizejska palača je unaprijed poručila da to nije “protukineski summit”.
Pariz priželjkuje jednu “pozitivnu poruku” o suradnji, “pod uslovom da je zajedno dogovorimo”. Japan je u Hirošimu pozvao osam drugih zemalja, uključujući rastuće ekonomije poput Indije i Brazila, u pokušaju da ih pridobije na stranu Zapada po pitanju rata u Ukrajini i vojnih ambicija Kine.