Prvi korak ka tome da niko u BiH ne bude gladan jeste oslobađanje donacija hrane pred istekom roka od plaćanja PDV-a.
U apsolutnom siromaštvu u Bosni i Hercegovini živi 15 posto stanovništva, dok je gotovo polovina na rubu siromaštva.
Ovo su ranije objavljeni podaci Ujedinjenih nacija, a mnogi ukazuju na to da je broj siromašnih u našoj zemlji svakim danom sve veći, kao i broj korisnika javnih kuhinja koji kažu da bez nje, ne bi mogli preživjeti.
– Što se tiče kuhinje, da nije toga, šta bi čovjek? Evo ja imam petero djece, nas je sedmero, a primanja nikakva.
Ono što se malo dobije, evo naprimjer, za prošli mjesec nas 7 a ostalo nam 30 KM. Da mi nije kuhinje šta bih sad ja?
Kod mene najmlađi ima 3 godine, najstariji prvi srednje i šta ću ja sad? Ne mogu reći djetetu nema – govori Sead Prando, korisnik Kuhinje.
– 17 mjeseci sam na ovoj kuhinji. Da mi nije kuhinje, ja ne znam sam sa sobom šta bih. Kuhinja mi je zadovoljstvo.
Da mi nije nje, umro bih pored penzije. Krediti, režije, što mi ostane kupim da preživim, voća povrća i tako – kaže Kasim Džaka.
Istovremeno, dok broj gladnih u našoj državi raste, prema procjenama UN-a, godišnje se uništi 140.000 tona hrane.
Svakoga dana se uništi više od 700 hiljada obroka, jer se na doniranu hranu plaća PDV. Godišnje se u BiH uništi više od 200 miliona obroka koji bi mogli biti donirani.
– Grehota je, mi s jedne strane imamo hranu koju bacamo, a s druge strane ljude koje rove po kontejnerima i bore se za jedan obrok dnevno – ističe Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik.
Dakle, ukoliko bi hrana koja se sada uništava došla do onih kojima je potrebna, nijedna osoba u našoj državi ne bi bila gladna.
Međutim, prema riječima Faruka Hadžića, ekonomskog analitičara, preduzećima je hranu jeftinije uništiti ili baciti, nego donirati, jer u tom slučaju moraju platiti PDV. Podvlači, da bi od ukidanja PDV-a na doniranu hranu, koristi imali svi.
– Korisnici kojima je hrana neophodna dobit će siguran lanac snabdijevanja, imat će dovoljne količine hrane.
Preduzeća će donirati hranu umjesto što će je uništiti ali država također ima korist jer neće ništa izgubiti jer govorimo samo o hrani koja će biti donirana, ona do sad nije bila donirana nego je bila uništena – kaže Hadžić.
Saša Magazinović, poslanik SDP-a u državnom Parlamentu, kaže da bi ukidanje PDV-a na doniranu hranu mogla bi biti prva inicijativa novom sazivu Parlamenta Bosne i Hercegovine.
– Ovo bi trebao biti zajednički zakon svih zastupnika koji smatraju da je ovo logično i da treba omogućiti da se hrana ne baca nego da se donira.
Bit će ponuđeno svima onima koji žele da potpišu i budu predlagači zakona. Ovo ne treba ni na koji način vlasništvo pojedinca – poručio je Magazinović.
Dakle, izmjena Zakona o PDV-u i donošenje odgovarajućih podzakonskih akata, olakšalo bi doniranje hrane ali to je samo jedan od koraka.
– Radi se na tome da se napravi jedan sistem za efikasno, brzo, transparentno, doniranje koje će onemogućiti malverzacije i ono koje će smanjiti troškove da hrana što prije dođe od proizvođača i distributera do javnih kuhinja – kazala je za O Kanal Aida Vežić, koordinatorica Programa unapređenja pravnog okvira za filantropiju.
Pojašnjava da distribucija treba biti brza jer se radi o hrani koja je pred istek roka, tako da će se, kaže, uspostaviti digitalna banka hrane koja će uvezati preduzeća koja žele transparentno donirati hranu.
– Digitalna banka hrane koja je jedna virtuelna berza svih onih kojih nude i traže, u smislu da kompanija može da objavi koju hranu nudi a s drge strane javne kuhinje šta su njihove potrebe – govori Vežić.
– Za nas je uspjeh kada hrana zaista krene da se donira javnim kuhinjama kada ljudi budu mogli to da jedu. A to da li smo riješili samo dio zakona, pravilnika registra.
Bitno je da ljudi dobiju hranu koja se baca – govori Puljić.
Na ulicama svakodnevno gledamo one koji rove po kontejnerima, redovi pred javnim kuhinjama sve su duži jer ljudi gladuju.
Sada je na institucijama da urade svoj dio posla kako bi se što prije zaustavilo uništavanje hrane.