Retrovizor

Na današnji dan 1875. popljuvana premijera jedne od najizvođenijih opera na svijetu - Carmen

Premijera "Carmen" Georgesa Bizeta zaista nije uspjela. Međutim, ubrzo je postala jedan od najvećih svjetskih uspjeha u historiji opere. Bizet to, naravno, nije doživio.

FOTO: ILUSTRACIJA/WIKIMEDIA.ORG
FOTO: ILUSTRACIJA/WIKIMEDIA.ORG

Bilo da se radi o Mozartu ili Van Goghu, srca javnosti su prije svega gorko-slatke biografije umjetnika. Mit o pogrešno procijenjenom geniju koji prijeti da bude razbijen zanemarivanjem svojih savremenika je kliše koji se kao crvena nit provlači kroz našu kulturnu historiju. Iako su brojni veliki kompozitori 19. vijeka, poput Wagnera ili Berlioza, intenzivno sarađivali na ovoj priči u interesu samomarketinga, postoje događaji koji dokazuju da u ovom klišeu ima istine. Georges Bizet i njegova “Carmen” su primjer, piše br-de.

Ona je drugačija

Pariz, 3. marta 1875. u Opéri Comique diže se zavjesa i počinje nova opera. Premijera je događaj, jer je njen tvorac, ipak, Georges Bizet, dobitnik Rimske nagrade, a time i jedan od najperspektivnijih kompozitora svoje generacije. Iako 36-godišnjak, još nije napravio iskorak. I pored svih pohvala, od njega se ipak moglo očekivati ​​nešto izvanredno.

A Bizet donosi nešto izvanredno – sa Carmen, senzualna, samouvjerena, “životna” žena prvi put je u centru pažnje, uklopljena u realističan milje polusvijeta krijumčara, vojnika, radnika u fabrici i lutalica.

Bizetova “Carmen” je drugačija, to nije ni napuhani patos Richarda Wagnera, ni neozbiljna ironija Jacquesa Offenbacha, pa samim tim i djelo suprotno tada uobičajenim muzičko-pozorišnim konvencijama.

Premijerna publika je iznervirana i hladna je prema “Carmen”.

Aplauzi su rijetki, a kritike koje se pojavljuju narednih dana su sve samo ne entuzijastične. Muzika je “tupa i nerazumljiva”, a naslovni lik je amoralno biće, “otjelovljenje poroka i grijeha”… moglo se pročitati u štampi. Nakon razočaravajuće premijere, čini se jasnim: “Carmen” nema budućnost na operskom repertoaru.

Smrt od razočarenja

Georges Bizet je bio psihički pogođen prijemom njegovog djela. Razočaran, povlači se u svoju seosku kuću u Bougivalu, 10-ak kilometara zapadno od Pariza. Prezaposleni kompozitor je i fizički pretučen. Apscesi u traheji muče strastvenog pušača. Krajem maja 1875. Bizet se okupao u Seni i dobio visoku temperaturu. Četiri dana kasnije, 3. juna – tačno tri mjeseca nakon depresivne pariske premijere , podlegao je srčanoj insuficijenciji.

Da li je “Carmen” stavila svog kompozitora u grob? Petar Čajkovski, koji je prisustvovao jednom od prvih izvođenja još neshvaćenog djela, piše: „Uvjeren sam da će ‘Carmen’ za deset godina biti najpopularnija opera na svijetu. ‘Carmen’ nije bila baš uspješna u Parizu, Bizet je umro ubrzo nakon njegove izvedbe kao mladić u najboljim godinama. Ko zna ako ne od posljedica razočaranja.”

“Carmen” je svoj međunarodni trijumf započela u oktobru 1875. u Beču – četiri mjeseca nakon Bizetove smrti – i još je jedna od najizvođenijih opera širom svijeta.

Prihvati notifikacije