Život

Na 50.000 gluhih osoba u BiH 16 certificiranih tumača znakovnog jezika

U Bosni i Hercegovini ima 16 certificiranih tumača znakovnog jezika koji 'pokrivaju' potrebe 50.000 gluhih osoba. "To je daleko od dovoljnog", kaže jedan od certificiranih Naser Husić, s kojim smo razgovarali o ovoj temi.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO

Za početak kaže da ni brojka od 50 hiljada osoba s ovim invaliditetom nije zvanična, jer ne postoji formalni popis.

Husić za portal BosnaInfo kaže da je jedan od temeljnih problema što nema sistemskog učenja znakovnog jezika za osobe koje nisu gluhe.

“Učenje je individualno, ako je neko odrastao u porodici gdje su roditelji gluhi, braća ili sestre, ili neki drugi članovi porodice. Zbog neophodne komunikacije s njima nauče znakovni jezik”, kaže Husić za Bosnainfo.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO

Drugi način je, koji je vrlo rijedak, kurs za osnove znakovnog jezika i to rade udruženja iz nevladinog sektora koja se bave pravima gluhih osoba.

Zvanično obrazovanje su centri za slušnu i govornu rehabilitaciju. Takvi centri postoje u Sarajevu i Tuzli, a oni školuju i edukuju djecu od predškolskog do srednjeg obrazovanja.

“U takvim centrima se znakovni jezik najviše koristi. Osim tu, koristi se u firmama gdje ima veći broj gluhih osoba i u obrazovnom procesu školovanja gdje se provodi inkluzivna nastava”, istakao je Husić.

Koristi se, dodaje, i u medijima iako nedovoljno, za razliku od zemalja okruženja.

Pročitajte još

Husić je poručio da je znakovni jezik osnovni vid komunikacije između gluhih osoba i da bi morao biti u svim segmentima gdje je potreban za svakodnevni i normalan život. “Potreban je od predškolskog doba do zrelih godina. U obdaništu djeca komuniciraju tim jezikom da bi razmijenila informacije, kako bi dobili dovoljno znanja da zdravo odrastaju”, rekao je Husić.

Uz to, naglašava, potreban je u školama, od osnovnog do visokog obrazovanja kako bi gluhe osobe mogle pratiti nastavni proces.

Pročitajte još

“Također, komunikacija je potrebna u zdravstvenim ustanovama i svim ostalim institucijama gdje ostvarujemo svoja osnovna ljudska prava”, istakao je Husić za Bosnainfo.

Husić je za kraj kazao da društvo kao cjelina ne daje podršku gluhima i znakovnom jeziku. No, uprkos svemu ne treba gubiti nadu da će u dogledno vrijeme doći do poboljšanja života svih invalidnih osoba u BiH, zaključio je Husić.

Prihvati notifikacije