Direktor Fondacije prof. dr. Faris Gavrankapetanović napomenuo je kako je ovo treća izložba koju su postavili u BiH te da je prva bila u prostoru te ustanove u Sarajevu, a druga u Bihaću.
– Ova izložba pokazuje djelovanje Adila Zulfikarpašića, praktično od njegovih dječačkih dana, zatim vremena prilaska antifašističkom pokretu, borbe u Narodno-oslobodilačkom ratu 1941.-1945. godine, emigraciji, njegovom liberalnom pokretu u Evropi i o njemu kao uspješnom biznismenu.
Naravno, i o njegovoj supruzi, rahmetli Tatjani Zulfikarpašić-Nikšić, koja ga je pratila i također dio svog imetka implementirala u ovu fondaciju – kazao je Gavrankapetanović.
Ovu su izložbu, napomenuo je, organizirali kustos Ermin Lagumdžija, Sanjin Hatibović i Narcisa Puljek-Bubrić.
– Ovo je jedna jedinstvena izložba o našem osnivaču. Inače, Adilbeg je bio jedinstvena ličnost. Ujedno je bio političar, mecena, kulturni radnik…iznad svega liberal. Mi smo, u stvari, ovom izložbom htjeli da predstavimo sve najvažnije aspekte njegovog djelovanja – kazala je Puljek-Bubrić.
Ponosni su, dodaje, što su ovu izložbu u Sarajevu priredili na 109 panoa, ali svi nisu predstavljeni publici u Zenici. Jeste većina tih panoa, ali zenička izložba ne “prati hronološki red, nego je u stvari poredana tematski, zbog prostora”.
Ideja izložbe je, podvlači, da se predstavi stvaralaštvo i opus koji je trajao više od sedam decenija.
Direktor zeničkog Muzeja Adnadin Jašarević istakao je kako su zaposleni u Bošnjačkom institutu, nakon “poprilično godina istraživanja i rada”, učinili ono što je trebalo za svog vakifa.
– Ja bih rekao za bosanskog vakifa. Jer, ono što oni čuvaju u Sarajevu, što štite sve ove godine, zapravo, predstavlja dušu Bosne i Hercegovine te baštine sve ono što je nama stvarno značajno – kazao je Jašarević.