Sarajevo

Muhamed Muminović za Bosnainfo: Za obnovu Opservatorije tender je dobila firma iz Banje Luke koja sa astronomijom nema nikakve veze

U prvom dijelu razgovora Muhamed Muminović, predsjednik Astronomskog društva Orion, govori o Opservatorji na Trebeviću koju često sanja, mogućnostima njene obnove, danima uspona bh. astronomije, ogledalu teleskopa čije komade još čuva...

FOTO: PRIVATNA ARHIVA / MUHAMED MUMINOVIĆ
FOTO: PRIVATNA ARHIVA / MUHAMED MUMINOVIĆ

Učestvovao je direktno u 95% svih aktivnosti na polju astronomije u BiH u posljednjih 58 godina. Na pitanje šta će biti kad poraste dječak Muhamed Muminović uvijek je odgovarao astronom. I danas se čudi kako je ostvario dječački san. A sve je počelo početkom 50-ih godina prošlog stoljeća, kada mu je drug ispričao da postoji zvijezda koja je milion puta veća od Sunca.

Kao gimnazijalac učlanio se u Akademski astronomsko-astronautički klub (Astro klub). Tih godina otvorena je Narodna opservatorija na upravo izgrađenom Domu izviđača na Mejtašu u centru Sarajeva. Taj prostor nije bio idealan, pa je Astro klubu svanulo kada su u jesen 1967. preuzeli austrougarsku tvrđavu na Trebeviću. Već idućeg ljeta započeli su obnovu prostorija, a konačni izgleda Opservatorija je dobila 1982. godine. Muhamed Muminović bio je jedan od najzaslužnijih za izgradnju Opservatorije, a od 1973. bio je i njen upravnik. Bile su to godine slave i uspjeha.

Tokom ospade Sarajeva Opservatorija se našla na samoj liniji odbrane grada. Zgrada je oštećena, a oprema opljačkana ili uništena. Iako plan za obnovu i rekonstrukciju postoji, do danas nije učinjen niti jedan korak ka njegovoj provedbi. Mogućnost obnove Opservatorije na Čolinoj kapi bio je i osnoni povod za razgovor sa astronomom Muhamedom Muminovićem.

Obnova Opservatorije na Čolinoj kapi godinama je tema koja se u jednom perioduprovuće kroz medije i brzo nestane. Još od 2008. kada je održana obnoviteljskaskupština Astronomskog društva Orion. Govori se i o naučnim i o turističkimpotencijalima, što je, u najmanju ruku, dvostruka korist. Zbog čega onda niko, saizuzetkom Astronomskom društva Orion, nije bio stvarno zainteresovan zaobnavljanje Opservatorije?

– Meni je to jednako čudno kao i vama. Mi smo nebrojeno puta pokušavali da pokrenemoobnovu Opservatorije sa mrtve tačke. Mogao bih vam pokazati hiljade i hiljade stranica,osigurali smo dva draft projekta građevinske obnove, napravili I finansijsku konstrukciju, aliništa. Toliki se novac ove, skoro tri decenije, utrošio na razne manifestacije i nepotrebneinvesticije. Opservatorija nije, u građevnskom smislu, toliko devastirana. Mi bi je, na sličannačin kao prije rata, napravili za relativno skromne novce. BiH trenutno nema nijednuopservatoriju. Kosovo, koje nam je uvijek bilo loš primjer kao i Albanija nekad, ima jednukoja je obnovljena i funkcionalna u Prištini, za drugu, skupa sa Planetarijem, na boljojlokaciji, obezbijeđena su sredstva. Bolje da ne pominjem Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju. Oni susu svi bili iza nas sedamdesetih i osamdesetih godina, a danas niču opservatorije, male iveće.Naravno da bi obnovljena Opservatorija bila veliki potencijal kada govorimo o popularizacijiastronomije i prirodnih nauka, naučnim projektima prilagođenim sadašnjim uslovima (rastgradskog svjetla itd). Ni turistički ne bi bio zanemariv. Kada se završi školska godina,ekskurzije djece dolaze u Sarajevo, pa zašto da ne obiđu Opservatoriju, čuju nekopredavanje i pogledaju nebo. Kada je Trebević u pitanju, krajem prošlog stoljeća, a dorata, tri simbola su bila vezana za ovu planinu. Uspinjača, bob staza i Astronomskaopservatorija.

FOTO: PRIVATNA ARHIVA / MUHAMED MUMINOVIĆ
FOTO: PRIVATNA ARHIVA / MUHAMED MUMINOVIĆ

Šta je najaktuelnije u pogledu obnove Opservatorije, postoje li neke mogućnosti,informacije, koje još nisu dospjele u javnost?– Pa Gradska uprava je pokrenula inicijativu. Za sada je samo završena fisibiliti studija.Način na koji oni to rade meni je suspektan. Nas, sem periferno, nisu konsultirali, mene kojisam prethodnu Opservatoriju izgradio od prve cigle do posljednjeg šarafa na teleskopima,nisu uopšte kontaktirali. No, kao što se političarima daje 100 dana nakon izbora, tako i janjima dajem neko vrijeme da vidimo šta će uraditi. Oni su za izradu studije objavili tenderkoji je dobila firma iz Banje Luke koja sa astronomijom nema nikakve veze. Mi smo moglibesprijekorno uraditi astronomski dio, građevinski može svaka bolja građevinska firma. No,oni npr. angažuju Dubioza kolektiv za Novu godinu bez tendera (znači može i tako) kojiodrže, barem prema medijima, prilično loš koncert.

Osim togao, postoji i simbolički potencijal. Opservatorija je devastirana u ratu, pa biobnavljanje nosilo i ideju revitalizacije, obnavljanja života, ali na koncu ostaje utisakda bi to bilo samo zgodna fraza za lagane političke poene?

– Pa moguće je da ima i toga. Nemam baš neke podatke o tome, samo slutnje. Mi smo imalisusrete sa nekim osobama iz politike, istina nižeg ranga, koji su bili dobronamjerni ikooperativni, ali koliko se oni pitaju…

Kada govorimo o ratnom devastiranju Opservatorije, kako ste se osjećali tih ratnihgodina i poslije kada ste ponovo mogli otići na Trebević?– Opservatoriju sanjom vrlo često. U raznim oblicima, onakvu kakva je bila ili sa nekimfantastičnim elementima. Rat je donio toliko stradanja i patnji da bi bilo i od menebezobrazno da činjenicu uništenja dižem na neki nivo. Ja sam to naprostoporavnao. Bio je prekrasan period u mom životu i u životima one malobrojne grupiceentuzijasta oko mene koji su iznijeli projekat izgradnje, tada jedne od desetaknajvećih amaterskih opservatorija na svijetu. O devastaciji Opservatorije ipredratnim rezultatima održao sam posljednjih dvadesetak godina barem desetakpredavanja u regiji (Beograd, Fruška gora, Hrvatska – Zadar, Petrova gora, Crnagora – Podgorica itd.).

FOTO: PRIVATNA ARHIVA / MUHAMED MUMINOVIĆ
FOTO: PRIVATNA ARHIVA / MUHAMED MUMINOVIĆ

Prvi put sam se nakon početka rata približio Opservatoriju dok sam bio u jednojbrigade Armije RBiH iz Starog grada koja je držala položaje par stotina metara ispodkompleksa Opservatorije. Nije baš bilo pametno, mogao sam stradati od snajpera.Iza rata, već u proljeće ’96. izašao sam na plato Opservatorije. Nismo našli nipapirića. Sve je opljačkano i odneseno. Gore smo imali pored ostalog, impozantnustručnu biblioteku sa par hiljada naslova. Tu je bilo oko 2.000 staklenih fotografskihploča Sarajevskog atlasa neba, jednog od svjetski relevantnih atlasa snimljenihmalim kamerama.

Ima i priča o ogledalu nekadašnjeg teleskopa, Vi još čuvate dijelove?– Pa kada sam prvi put izašao na Opservatoriju, našao sam komade ogledala velikog 62 cm-skog teleskopa. Njegova željezna konstrukcija bila je razorena direktnim pogotkomgranate. Te komade, sada imam još jedan, 27 godina nosim sa sobom. Lijepa uspomenakoja me veže za ta sretna vremena uspona bh. astronomije.

Nekad ste bili na čelu Opservatorija. Opservatorija je izgrađenadobrovoljnim radom, zbog čega danas takvo nešto nije moguće, odnosno, zbogčega je tada bilo?– Ne bih se složio da nije moguće. Kada bi se Opservatorija obnovila na naš način, siguransam da bi mnogo mladih i starijih došlo i volontiralo. Imao sam ne jednom ponude od astroamatera iz Hrvatske, Srbije i Slovenije koji su se nudili da dođu ako počnemo. Našpredratni rad je omogućio i razvoj jugoslovenske amaterske astronomije i mnogi to i danascijene. Interesantno je, da je u socijalizmu, koga mnogi smatraju rigidnim sistemom, bilomnogo više slobode kad su ovakve aktivnosti u pitanju. Nama niko nije pravio nikakvesmetnje. Sada se sve svodi na tendere, u redu, Evropa ih natjerala, ali treba pokazatifleksibilnost. Ja sam apsolutno siguran da bi mi obnovili opservatoriju za 4 puta manjesredstava kad bi imali slobodu koju smo nekada imali, nego što će, eventualno ako do togadođe, “država” uraditi na svoj rigidni način.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO

(Drugi dio intervjua, u kojem razgovaramo o SF-u, mogućnostima postojanja drugih civilizacija u svemiru i interesovanju novih generacija za izučavanje, bit će objavljen sutra navečer u 20 sati.)

Prihvati notifikacije