U BiH se pojede oko 43 kilograma mesa godišnje po stanovniku, po čemu smo gotovo posljednji u regiji. Ispred nas su Srbija, Crna Gora i Hrvatska, a iza nas Sjeverna Makedonija Poskupljenja hrane u BiH evidentna su svakog mjeseca, dok veliki broj građana živi s prosječnim primanjima, a velika većina s ispodprosječnim platama i penzijama, piše Večernji list.
Poskupljenja su vidljiva na svakom koraku i svaki dan cijene pomalo rastu, kažu građani. Kako preživljavaju, ni oni ne znaju. Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za novembar 2024. godine iznosi 3107,50 KM, a samo na hranu odnosi se 1372,50 KM.
U BiH više od 18 hiljada osoba svakodnevno koristi usluge javnih kuhinja, a mnogi dobivaju hranu izravno na kućnu adresu. Ipak, postoji značajan broj onih kojima je ponos prepreka da traže pomoć, što dodatno otežava situaciju.
Broj socijalno ugroženih u BiH raste, ali bez socijalne karte nemoguće ga je tačno utvrditi. Međutim, procjenjuje se da je gotovo polovina djece u BiH, uz oko 80% upenzionera, u stanju siromaštva.
Osiguravanje osnovnih životnih namirnica postaje sve veći izazov u uslovima gdje su prihodi nedovoljni za podmirivanje osnovnih potreba. Hrana je postala luksuz u društvu gdje osnovne namirnice postaju sve teže dostupne i onima koji imaju redovne mjesečne prihode.
Siromašni, kako u zemljama okruženja tako i u BiH, uglavnom jedu hljeb i tjesteninu, dok meso, mliječne proizvode, voće i povrće uglavnom samo sanjaju.
Mrežna stranica Landgeist Map još je 2023. objavila podatke za Evropu o tome koliko se u evropskim državama u prosjeku pojede mesa.
BiH se nalazi u donjem dijelu liste s 43 kilograma godišnje po osobi. Španija je na prvom mjestu s 99 kilograma mesa, a prati je susjedni Portugal s 95. Island zauzima treće mjesto s 91 kilogramom.
Ovi podaci su iznenađujući s obzirom na to da je riječ o zemljama koje izlaze na more, pa bi se očekivalo da im ipak veći fokus bude na ribi nego na drugim proizvodima.
Turska je na samom dnu liste, a kad je riječ o regiji, u Hrvatskoj se meso jede najviše, čak 80 kilograma.
Sjeverna Makedonija i Albanija su na 39 kilograma. Sve je manje domaće proizvodnje, ali su i kontinuirana poskupljenja samo neki od razloga što se BiH nalazi tako loše na listi, kažu oni koji se bave proizvodnjom mesa.
S druge strane, stanovnik BiH u prosjeku godišnje pojede oko 60 kilograma voća. Naravno, sve spomenute brojke predstavljaju prosjek, što znači da je u BiH mnogo onih koji sebi ni to ne mogu priuštiti, ali i onih koji, s obzirom na primanja, mogu kupiti i “ptičjeg mlijeka”.
Ako broj od 43 kilograma podijelimo s 365 dana u godini, dolazimo do podatka da građanin u BiH dnevno pojede tek nešto više od 100 grama mesa dnevno. Poređenja radi, u Španiji je to 270 grama, a u Hrvatskoj 220 grama. To je, naravno, prosjek, što znači da je u BiH dosta onih koji ni to sebi ne mogu priuštiti.
Anketa o potrošnji
Još su porazniji podaci ankete o potrošnji domaćinstava u BiH 2021./2022.
Naime, na hranu i ostale izdatke jedna tročlana porodica u BiH u prosjeku je mjesečno trošila 1775 KM. Prosječni trošak po tročlanom domaćinstvu za hranu iznosio je 538, a za neprehranu 1237 KM.
Tročlano domaćinstvo na meso je u spomenutom razdoblju mjesečno trošilo 125 KM. Ako se u obzir uzme činjenica da kilogram mesa u prosjeku stoji oko 20 KM, nije teško izračunati da jedno domaćinstvo na jelovniku dnevno ima oko 200 grama teletine, junetine ili piletine.
Od 2021. do danas cijene su drastično porasle, dok plate i penzije taj rast nisu pratile, tako da je danas situacija još lošija.