Politika

Kurtćehajić: Popusti li se Dodiku BiH je na korak do podjele

Pitanje vlasništva nad nepokretnom imovinom je biti ili ne biti za Bosnu i Hercegovinu i popuštanje Miloradu Dodiku bi dovelo državu na korak do podjele, izjavio je akademik Suad Kurtćehajić, dodajući kako je laž da je slovom Dejtonskog sporazuma nepokretna imovina data entitetima.

FOTO: FENA
FOTO: FENA

Akademik Kurtćehajić pozvao je sve pravnike i političare u entitetu Republika Srpska da kažu koja je to odredba odnosno član i stav, bilo Ustava Bosne i Hercegovine ili nekog drugog aneksa Dejtonskog sporazuma, na kojoj Dodik i njegov politički establišment zasnivaju svoju tvrdnju i šire neistinu da je nepokretna imovina slovom Dejtona data entitetima, “pokušavajući da cijelom svijetu prodaju rog pod svijeću”.

Bosni i Hercegovini, kako se navodi u saopćenju Bosanske akademije nauka i umjetnosti Kulin ban, u postupku sukcesije i Sporazuma potpisanog u Beču 29. juna 2001. godine od strane država nasljednica bivše Jugoslavije, koji je stupio na snagu 2004. godine, kao jednoj od država nasljednica po istim principima i pravnim osnovama pripada u vlasništvo sve ono što pripada i drugim državama sukcesorima.

“Bosna i Hercegovina slovom Ustava BiH, što jasno stoji u članu 1. stav 1. jedina ima pravni kontinuitet što znači da nastavlja uživati prava ranije Republike Bosne i Hercegovine”.

Dodikova politika se ne miri sa tim. Ona pokušava na svaki način da ospori Bosni i Hercegovini ono što pripada drugim državama nastalim raspadom ex Jugoslavije. U tom smislu se pravna tumačenja podešavaju Dodikovim političkim zahtjevima – navodi se u saopćenju.

Suština Dodikove politike je, kako ističu, da se BiH učini praznom ljušturom koja nema svoju imovinu, a sve pod izgovorom da je entitet taj koji je bez imovine prazna ljuštura.

“Na potezu je visoki predstavnik koji uporište ima u članu 3. stav 3. b) gdje stoji: entiteti i sve njihove administativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija BiH. Opšta načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka BiH i entiteta”.

“Ova odredba jasno ukazuje da je država nadređena entitetima i zahtijeva od strane entiteta poštivanje Ustava BiH i institucija BiH, a prije svega Ustavnog suda čije su odluke konačne i obavezujuće kao i poštivanje međunarodnog prava i u tom smislu sporazuma o sukcesiji potpisanog od strane država nasljednica ex Jugoslavije”, pojašnjava Kurtćehajić.

Prihvati notifikacije