Ukrajinska vojska troši staro sovjetsko oružje dok zemlja moli Zapad da pošalje još teškog naoružanja, a ruska vojska ostvaruje značajnu vojnu premoć u dva strateški važna grada u istočnoj Ukrajini. Zapadni obavještajni i vojni dužnosnici vjeruju da je ruska invazija na Ukrajinu ušla u svoju kritičnu fazu, piše CNN.
Ovo je točka koja bi dugoročno mogla odrediti ishod sukoba, ali predstavlja i ključan trenutak za zapadne vlade, koje bi sada mogle biti prisiljene donijeti tešku odluku, tvrdi više izvora upoznatih s američkim i drugim zapadnim obavještajnim službama. Naime, Zapad je do sada pružao pomoć Ukrajini, ali je istovremeno to radio pod cijenu vlastite ekonomije i nacionalnih zaliha oružja.
Slavjansk i Kramotorsk – ključne tačke za daljnji tok ratovanja
Američki ministar odbrane Lloyd Austin u srijedu će predvoditi radnu skupinu od gotovo 50 zemalja, koja će raspravljati o krizi. Prema informacijama koje je iznio jedan visoki američki obrambeni dužnosnik, SAD na tom sastanku očekuje više najava slanja paketa oružja i vojne opreme Ukrajini.
Ukrajinski dužnosnici već su izrazili nezadovoljstvo činjenicom da ključno naoružanje u Ukrajinu stiže ‘na kapaljku’, što je povećalo njihovu bojazan da bi Zapad u ključnom trenutku mogao olabaviti svoju obvezu pružanja pomoći Ukrajini u obrani od ruske invazije.
“Mislim da će uskoro doći do točke kada će prevladati jedna ili druga strana”, izjavio je visoki dužnosnik NATO-a. “Ili će Rusi stići do Slavjanska i Kramotorska ili će ih Ukrajinci ovdje zaustaviti. A ako Ukrajinci budu u stanju držati tu liniju obrane unatoč mnogobrojnim ruskim snagama, to je trenutak koji može učiniti razliku.”
‘Sudbina Donbasa vrti se oko dva grada’
Zasada, borbe su usredotočene na dva sestrinska grada, Severodonjeck i Luhansk, koji se nalaze na suprotnim stranama rijeke Siverski Donjec, s time da su ukrajinski borci gotovo potpuno opkoljeni kod Sjeverodonjecka. Iako Zapadni analitičari vjeruju da Ukrajina ima veće izglede u obrani Lisičanska, koji se nalazi na visokom terenu, postoje zabrinjavajući pokazatelji da Rusi, napredujući s jugoistoka, pokušavaju odsjeći opskrbne linije grada.
“Na mnogo načina, sudbina našeg Donbasa vrti se oko ova dva grada”, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij prošle sedmice.
Tri moguća ishoda ruske invazije
Zapadni dužnosnici pomno proučavaju tri moguća scenarija u daljnjem tijeku ratovanja.
Prvi, Rusija bi mogla nastaviti postepeno ostvarivati ciljeve u dvjema ključnim istočnim provincijama. To bi učvrstilo borbene linije, a u tom slučaju sukob bi se mogao nastaviti još mjesecima ili godinama, što bi dovelo do ogromnih žrtava s obje strane i sporovozne krize koja bi mogla predstavljati uteg za globalnu ekonomiju.
Zatim, tu je i ono što dužnosnici smatraju najmanje mogućim: Rusija bi mogla redefinirati svoje ratne ciljeve, objaviti da je ostvarila pobjedu i pokušati privesti ratovanje kraju. Zasada se ovaj scenarij čini najmanje vjerojatnim, ali se najviše priželjkuje, kaže izvor.
I na kraju, uspije li Rusija ostvariti neke od svojih ciljeva na istoku, američki dužnosnici se pribojavaju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin taj teritorij mogao iskoristiti kao bazu iz koje će nastaviti svoj daljnji prodor u Ukrajinu.
“Ako Ukrajina ne bude dovoljno snažna, siguran sam da će Rusi nastaviti dalje”, upozorio je Zelenskij u utorak s ciljem poticanja Zapada na slanje veće količine oružja: “Pokazali smo svoju snagu. I važno je da tu snagu zajedno s nama pokažu i naši zapadni partneri”, rekao je ukrajinski predsjednik te naglasio da zapadna vojna pomoć „mora doći brže“ ako ukrajinski saveznici žele obuzdati ruske teritorijalne ambicije.
Potpuna mobilizacija u Rusiji za vojnu premoć?
Zapadni dužnosnici općenito vjeruju da je Rusija u povoljnijem položaju na istoku Ukrajine samo na temelju brojnosti. Ipak, “ruski napredak nije gotova stvar”, kaže jedan visoki dužnosnik Bidenove administracije.
Kako su se prve linije sukoba, izmjenom topničke paljbe, pretvorite u iscrpljivanje, obje strane pretrpjele su ogromne gubitke i sada se suočavaju s potencijalnim manjkom ljudi. Rusija je također izgubila više od trećine svojih kopnenih snaga, a američki obavještajci javno su izjavili da će Rusija teško ostvariti bilo kakve ozbiljne ciljeve bez potpune mobilizacije. To je politički opasan potez koji Putin do sada nije bio voljan poduzeti.
Sklonost zastarjelim sovjetskim sustavima i ograničene zalihe oružja
Američki dužnosnici inzistiraju da zapadno oružje još uvijek ide na prve linije obrane u Ukrajini. Međutim, lokalna izvješća o nestašici goriva – i frustrirajući apeli ukrajinskih dužnosnika s prvih linija obrane – podižu sumnju u učinkovitost te opskrbe.
Ukrajina je preklinjala za teško naoružanje više nego jednom, kao i za osnovnu opremu poput streljiva. Dio problema, kažu izvori, leži u tome što Ukrajini ponestaje starog sovjetskog streljiva koje je prikladno za postojeće sustave, a postoje i poteškoće u prelasku ukrajinskih boraca na zapadne NATO sustave. Za početak, obuka vojnika u rukovanju tom opremom traži vrijeme i odvlači borce s bojišta.
Prema jednom izvoru upoznatom s američkim obavještajnim službama, Ukrajina u nekim slučajevima naprosto odlučuje ne koristiti zapadnu opremu jer borci njome ne znaju rukovati. Primjerice, uprkos stotinama zaprimljenih Switchblade dronova, neke ukrajinske jedinice radije koriste lakše upotrebljive komercijalne dronove opremljene eksplozivima.
Bidenova administracija je ranije ovoga mjeseca objavila novi paket pomoći Ukrajini koji uključuje raketni sustav visoke mobilnosti (HiMARS), sposoban lansirati grupe raketa i projektila, te koji je Ukrajina sedmicama žurno tražila. Međutim, iako je mala grupa ukrajinskih boraca počela s treningom gotovo odmah nakon što je najavljeno slanje paketa pomoći, obuka traje tri tjedna i vojnici još nisu ušli u borbu. Visoki dužnosnik izjavio je tek da će ovaj sustav “uskoro” stići u Ukrajinu.
U međuvremenu, u svijetu još uvijek postoji ograničen broj streljiva iz sovjetskog doba koje bi moglo biti isporučeno Ukrajini. SAD požuruje zemlje sa zalihama da utvrde što imaju na raspolaganju te da slobodno naoružanje pošalju u Ukrajinu, ali svakodnevne borbe neumoljivo “brišu sovjetsko oružje s lica zemlje”, kao i zalihe koje saveznici imaju, kaže američki dužnosnik.
Ruski gubitci bolje procijenjeni od ukrajinskih kapaciteta
Iako SAD ima jasnu sliku ruskih gubitaka na bojištu, od početka mu predstavlja izazov procjena borbenih snaga Ukrajine. Dužnosnici su priznali da SAD nema jasnu sliku o tome gdje ide oružje sa Zapada ili koliko se učinkovito koristi jednom kada prijeđe ukrajinsku granicu – što obavještajcima otežava predviđanje oko poteškoća u ratovanju i donošenje političkih odluka o tome kako i kada je potrebno slati nove pošiljke oružja Ukrajini.
Na pitanje CNN-a, je li Ukrajini ponestalo municije, visoki dužnosnik Bidenove administracije odgovorio je da SAD pokušava “bolje razumjeti ukrajinsku potrošnju i operativni tempo”.
“Teško je znati”, izjavio je. Jasno je da Ukrajina u velikoj mjeri koristi oružje koje su SAD i druge zapadne zemlje isporučile, jer se velika količina oružja unosi i iznosi iz zemlje radi popravaka.
Slijepa tačka dijelom je posljedica toga što Ukrajina ne obavještava Zapad o svemu, kažu dužnosnici. Drugi dio problema je što su borbe koncentrirane na malom području koje je relativno blizu Rusije pa zapadne obavještajne službe nemaju jednak uvid u informacije kao drugdje.
“Kada se spustite na taktičku razinu, posebno na lokacije gdje se odvija većina borbe, to je sve dalje od nas, a bliže Rusiji, a snage su gusto zbijene i vrlo blizu jedna drugoj”, kaže jedan visoki dužnosnik NATO-a. “Zato je teško stvoriti preciznu sliku o borbama na istoku.”
Jednako je teško predvidjeti kako će se ukrajinska vojska ponašati u ovom ključnom trenutku jer broj žrtava raste, a u borbu se šalju na brzinu obučeni dobrovoljci-civili, dodaje dužnosnik NATO-a. Njihova uspješnost u borbama također je nepoznata.
“Jedna je stvar imati ljude na raspolaganju, ali pitanje je, jesu li spremni za borbu? Mislim da će to biti faktor”, kaže dužnosnik. Putinova odlučnost i slabljenje podrške sa Zapada
Američki i zapadni dužnosnici ne vide da Putinova predanost nastavku skupog ratovanja jenjava.
“U kontekstu strateških ciljeva koje Putin ima u Ukrajini, ne vidim nikakve znakove da su se oni promijenili”, kaže dužnosnik NATO-a. “Putin još uvijek vjeruje da će ostvariti uspjeh te ili fizičku ili političku kontrolu nad Ukrajinom, bilo da je to u ključnim dijelovima zemlje ili, u idealnim uvjetima, u cijelosti.”
Čak i ako Putinova predanost ostane tvrdokorna, raste svijest o tome da zapadna možda neće biti. Kako se borbe nastavljaju, raste i cijena koju zapadne zemlje plaćaju. Neke zapadne vlade – uključujući SAD – postaju zabrinute da će tijek doniranog oružja iscrpiti nacionalne zalihe Ukrajine, ključne u obrani zemlje.
“To je realna bojazan za SAD“, priznaje visoki administrativni dužnosnik.
Tu su i visoke cijene energenata te visoka inflacija, faktori koji utječu na obične građane, kako u SAD-u tako i u Europi, pa tako opada i medijska pažnja za svakodnevni tijek ratovanja. Neki dužnosnici zbog toga strahuju da bi i zapadna podrška Ukrajini mogla oslabjeti.
Damien Magrou, glasnogovornik međunarodne legije za obranu Ukrajine, u ponedjeljak je ismijao “osjećaj zadovoljstva” među vojnim pokroviteljima Ukrajine, izjavivši zemlja treba daleko veću podršku u obrani od ruske invazije.
“Čini se kako postoji određeni osjećaj zadovoljstva među našim zapadnim saveznicima da je oružje dostavljeno Ukrajini dovoljno za pobjedu u ratu”, rekao je Magrou na konferenciji za medije.
“Nije dovoljno! To nije ni blizu onome što bi nas osposobilo da pobijedimo Ruse na bojištu”, poručio je, prenosi Net.hr.