Skup je u hotelu “Mepas” upriličen u sklopu projekta “Jačanje socijalne i zdravstvene zaštite kao odgovor na pandemiju COVID-19 u BiH”, koji finansira USAID BiH.
Ukupno je održano šest panel diskusija na kojima je govorilo 20 predstavnika medija i istaknutih stručnjaka iz javnog zdravstva iz Bosne i Hercegovine i regije.
Panel diskusije nosile su sljedeće nazive: “Informisanje javnosti u zdravstvenoj krizi: Kako spriječiti da se panika širi brže od virusa?”, “Stvarne posljedice dezinformacija i lažnih vijesti: Kako se panika širi brže od virusa?”, “Storytelling u službi promocije nauke i zdravlja: Zašto je važno znati jasno ispričati priču?”, “Između pandemije, pacijenata i publike: Kako sačuvati zdrav razum i umiriti druge?”, “Koncept i alati ‘društvenog osluškivanja’: Kako pronaći korisne informacije u sveopštoj buci?”, te “Imunizacija kao civilizacijski napredak: Kako naprijed u javnoj promociji značaja vakcinacije?”.
Stručni savjetnik u Sektoru za javno zdravlje Federalnog ministarstva zdravstva Zlatan Peršić naglasio je da krizna komunikacija u kriznoj situaciji spašava živote.
– Početkom pandemije većina naših televizija je imala otvorene programe po 8-10 sati posvećene pandemiji.
Nemoguće je obezbijediti toliki broj stručnjaka, a onda se dešavalo da se prostor popunjavao na druge načine, i onda dolazi do infodemije i prostor se zatrpava sa ogromnim brojem podataka – kazao je Peršić.
Infodemija je, prema definiciji WHO-a iz februara 2021. godine, preobilje informacija, od kojih su neke tačne, a neke ne – zbog čega je ljudima teško pronaći pouzdane izvore i smjernice kada im trebaju.
Zdravstvenim stručnjacima, kaže Peršić, u svemu je bilo najbitnije da ljudima objasne šta se dešava, šta poduzimaju i šta ljudi mogu sami uraditi da se zaštite.
– Na tome smo i insistirali. Uspjeli smo u svemu tome da ljudima kažemo koje su osnovne mjere koje ih mogu zaštititi. I to je suština – krizna komunikacija u kriznoj situaciji je javnozdravstvena mjera, to je spašavanje života i tako smo se ponašali – rekao je Peršić.
Prisjetio se kako je sve počelo, te naglasio da je komunikacija nadležnih instanci startala znatno prije marta 2020. godine kada se u BiH pojavio prvi slučaj koronavirusa.
A do tog prvog slučaja, napominje, već je bio izgubio 8 kilograma vlastite tjelesne mase jer je radio i po 18 sati dnevno.
– U komunikaciji je bio najveći problem nedostatak ljudi. Ja sam bio jedini službenik za odnose s javnošću i morao sam da primam po 500 poziva dnevno – prisjeća se Peršić.
Izvršna producentica multimedije na televiziji N1 Tatjana Sekulić govorila je o radu na početku pandemije, problematici širenja same zaraze među uposlenicima ovog medija, izolaciji, funkcionisanju same televizije, radu od kuće ali i na “prvoj liniji” – odnosno izvještavanju iz COVID bolnica.
– Za sagovornike smo imali zdravstvene stručnjake i ljekare ne samo iz BiH nego i regije, WHO-a. U tim trenucima čak ni ti isti stručnjaci nisu znali mnogo o samom koronavirusu, jer su se simptomi i sami ishodi korone razlikovali od slučaja do slučaja – istakla je Sekulić.
Prema njenim riječima, ni medijima nije bilo lako da se snađu u čitavoj situaciji pandemije kada su stalno dolazile kontroverzne informacije iz različitih izvora, često su se mijenjali podaci o simptomima i drugim stvarima vezanim za COVID-19.
– Odjednom smo se našli u situaciji da moramo praviti procjene o tome koji je izvor relevantniji i kome da vjerujemo. Imali smo dobru komunikaciju sa stručnjacima, imali smo listu izvora, ali je činjenica da ih nije bilo dovoljno, i da zbog svih svojih obaveza nisu nam svi mogli biti na raspolaganju. Mediji ne treba samo da informišu, već i da educiraju javnost – potcrtala je Sekulić.
Na važnost stručnosti izvora podataka ukazala je naučna komunikatorica, blogerica i autorica portala Vakcine.ba Jelena Kalinić.
– Kao naučnik polazim od toga da mi je mišljenje jednog čovjeka i izjava jednog eksperta najniži tretman dokaza. Najviši nivo dokaza su randomizirane stručne studije i meta-analitičke studije gdje dobijemo rezultate više studija.
Tekst ne počinjem na mišljenju jednog ili dva stručnjaka, moj tekst se uvijek bazira na studijama i meta-studijama, moj zadatak je vidjeti šta kaže studija, i objasniti to široj javnosti. Jako su važni izvori informacija, i da oni budu stručni – navela je Kalinić.
Specijalistica epidemiologije u banjalučkom Domu zdravlja prim. dr Vesna Lučić-Samardžija smatra da je za krizno komuniciranje potrebna velika količina znanja.
– Da biste se uključili u kriznu komunikaciju na odgovarajući način morate biti stručno osposobljeni i imati velike količine znanja.
Na početku smo imali toliko nepoznanica, toliko ih se otvaralo kako je opandemija tekla, a mi smo se trudili da budemo u toku sa svim dostupnim relevantnim informacijama – rekla je ona.
Ocjenjuje da bi sve to bilo još bolje da je zdravstvenih stručnjaka bilo više, te da, osim što su trebali da komuniciraju s javnošću preko medija, imali su još jako puno svog posla, ali i posla oko unutrašnje komunikacije sa zaposlenicima, kao i 10 otvorenih linija za građane Banje Luke.
Novinar Almir Panjeta naglasio je da se širenju dezinformacija i lažnih vijesti najbolje možemo suprotstaviti kroz profesionalizam kako u zdravstvenoj, tako i u medijskoj struci.
– A novinarke i novinari posebno kroz poštivanje etničkih smjernica i kodeksa za štampu i online medije.
Potrebno je educirati stanovništvo i raditi na medijskom opismenjavanju kako bi oni sami također znali prepoznati lažnu vijest i ne širiti dezinformacije jer njihove posljedice mogu biti pogubne – naveo je Panjeta.
Da svaka poruka mora biti tačna, i da za to svi snosimo odgovornost potcrtala je rukovoditeljica odsjeka za odnose s javnošću u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Jelena Vujić.
– Ovo je bila izuzetna situacija i nijedan plan nas nije mogao pripremiti na suočavanje sa ovolikom količinom informacija, ukljućujući i lažne informacije.
Treba razumjeti da nismo jedini koji smo se suočavali sa lažnim informacijama i strahom koje su prouzrokovale. Svaka poruka koja se pošalje mora biti oprezna i tačna, svi mi, i vi kolege, snosimo odgovornost – navela je Vujić.
Član Uredničkog kolegija portala Raskrinkavanje.ba Darko Brkan ukazao je na to da lažne informacije kreiraju oni koji od njih imaju korist.
– Većina dezinformacija koje su dolazile do nas u toku pandemije su bile stvorene da bi nekome donijele finansijsku korist.
U velikoj količini informacija koje su dolazile do nas, bilo je jako teško provjeriti šta je prava i provjerena informacija, a šta laž. Zbog toga se dešavalo da ispliva dosta lažnih informacija, jer nije bilo moguće provjeriti sve – rekao je Brkan.
Kreativni direktor u BBDO Sarajevo Almir Kurt poručio je da svi imamo dio odgovornosti u prenošenju vijesti.
– Pitanje je koliko ljudi generalno vjeruju statistikama. Mislim da su u situaciji COVID-19 bile od koristi. Ovdje pričamo o storytellingu u jednoj ozbiljnoj situaciji u kojoj su svi trebali disati kao jedan, a nisu.
Storytelling u kriznoj situaciji nije kao onaj koji treba da proda neki proizvod, već nešto što ljude treba pozvati na odgovorno ponašanje. Svi imamo dio odgovornosti u prenošenju tačnih vijesti i priča, posebno u vrijeme pandemije, od građana, preko medija, pa do onih u najvišim nivoima vlasti – naveo je Kurt.
Predsjednica Svjetske federacije naučnih novinara i članica Upravnog odbora Balkanske mreže naučnih novinara Milica Momčilović govorila je o značaju naučnog novinarstva u pandemiji.
– Većina novinara se obraća opštoj publici, javnosti, i naša izvještavanja moraju biti odgovorna, provjerena i tačna. Tradicionalni mediji nisu odgovorili baš najbolje u situaciji pandemije, što se tiče nauke i naučnih programa, i izvještavanja o nauci – nekako se nisu pripremili – kazala je Momčilović.
Kada je došlo do pandemije, navodi, krenuo je “tsunami” tekstova i objava koje su pisali kolege koji nisu naučni novinari, ali su dobri reporteri.
– Jednostavno su se prihvatili posla najbolje što mogu, ali nažalost to nije ispalo najbolje jer je tema takva da treba da se zna mnogo o tome, potrebni su iskustvo i specijalizacija.
Izvještavati o medicini i zdravstvu, bez obzira da li je pandemija ili ne, nije naivno, i to je jedna mnogo ozbiljna situacija. Storytelling je bio važan i prije pandemije, a za vrijeme pandemije je postalo jasnije zbog čega je važno naučno novinarstvo – dodala je Momčilović.
Na važnost etičkog djelovanja, i kao naučnika i kao novinara, ukazao je dopisnik BBC-ja za Zapadni Balkan i novinar magazina “Monocle” Guy De Launey.
– Svi na svijetu su prošli kroz pandemiju i pandemija je na neki način na njih uticala. Za svako izvještavanje je bitno imati činjenice. Sve to se moglo svesti na statistiku, ona se može zloupotrijebiti i zato je važan storytelling uz dobro poznavanje statistike.
Suočavali smo se s rizicima na razne načine. Morali smo imati dobre statističke podatke, znati šta oni znače i znati kako da ih prezentiramo publici i to je bio glavni izazov – naveo je De Launey.
Tokom pandemije smo vidjeli dosta toga, gdje su se ljudi na početku izlagali opasnosti da bi došli do podataka i da bi ih podijelili.
– Zbog toga je važno da imamo specijalizirane novinare za kojima je potreba veća možda nego ikad ranije. Važno je djelovati etički, i kao naučnik i kao novinar – istakao je De Launey.
Mnogi nisu izdržali pritisak na mentalno zdravlje, naglasio je u svom govoru direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH mr. sc. Siniša Skočibušić.
– Zdravstveno osoblje angažirano na COVID-19 je teško podnosilo sve što se dešavalo. Neke kolege infektolozi susretavši se s takvim izazovom su dali otkaz i napustili posao pod pritiskom, a neki su se razboljeli teško i nisu mogli više.
Gledati svaki dan smrt, ljude na respiratoru, gledati kako dolaze mladi ljudi u teškom stanju, nije lako.
Svi smo puno učili, od nas se puno očekivalo i taj izazov je obilježio naše živote, i svima koji su to proživjeli to će ostati akumulirano – kazao je Skočibušić.
Prisutnima se na konferenciji obratio i načelnik Klinike intenzivne medicine za nehirurške grane Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske prof. dr. Peđa Kovačević.
– Kada smo protekle dvije godine liječili najteže pacijente, uključujući najvulnerabilnije, među kojima i trudnice sa teškim formama zapaljenja pluća, kada vidite mlade ljude sa otkazivanjima plućne funkcije, svi mi koji smo tu radili smo imali jedan veliki teret.
Sve ono što se dešavalo u proteklom periodu na prostoru gdje živimo nosi sa sobom jedno veliko psihičko opterećenje, a pandemija je bila triger i osvježivač naših trauma.
U teškim uslovima u kojima smo radili, vrlo je bilo bitno voditi računa o našem mentalnom zdravlju – kazao je Kovačević.
Jedan od govornika bio je i prof. dr. Saša Dragić, šef Odjeljenja poluintenzivne njege za nehirurške grane UKC Republike Srpske.
– Kao zdravstveni profesionalci smo u doba pandemije izgubili prostor nakon radnog vremena, i morali smo da radimo 24 sata. Većini porodica su bile zabranjene posjete i s njima smo morali komunicirati preko telefona o zdravstvenom stanju njihovih najbližih – kazao je Dragić.
Prema njegovim riječima, realno je bilo očekivati da porodice imaju nejasnu sliku, nije im najbolje jasno šta se dešava, zašto se naglo pogoršalo stanje… I jedna takva situacija je dovela kompletnu javnost u veliko “stanje upitnika”.
– I mi kao zdravstveni radnici smo bili izloženi pritiscima od određenih grupa, ali nismo mogli da se ponašamo drugačije od onoga što kaže struka, da praktikujemo medicinu zasnovanu na dokazima, i tako smo se i ponašali – dodao je Dragić.
Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković apostrofirao je da su se i novinari, kao i mnogi drugi, početkom pandemije našli u nečemu za šta se nisu spremili.
– Našli smo se u situaciji da moramo da brinemo o svom fizičkom i mentalnom, ali i zdravlju onih kojima se obraćamo. Pandemija je pojačala mnoge druge negativne stvari koje su se inače dešavale i dodatno ih dovela do izražaja.
Veliki broj kolega novinara našlo se u situaciji da im je psihološka pomoć potrebna, i uz donaciju sa strane smo im kroz Udruženje to i obezbijedili, i ispostavilo se da je to bio jedan odličan potez – poručio je Divković.
Glavna i odgovorna urednica portala Interview.ba Senka Kurt je naglasila kako je potrebno brinuti o mentalnom zdravlju čitalaca kojima se prenosi vijest.
– Na početku pandemije imala sam priliku vidjeti šta stres i panika mogu uraditi do tada stabilnim ljudima. Sjetila sam da smo za vrijeme rata u ‘Oslobođenju’ imali redovne razgovore sa psihologom, i te traume sam mnogo lakše prevazišla.
Sa panikom i napadima panike kod mlađih kolega u novini u kojoj sam sada bila urednica sam se ponovo suočila 2020. i svi smo shvatili da trebamo mijenjati naš život.
Pandemija nas je naučila da treba da brinemo o mentalnom zdravlju, i što je još važnije jeste da smo naučili da pazimo na vijesti koje ljudima prenosimo, i razmislimo kako će to uticati na mentalno zdravlje ljudi.
Počeli smo da mijenjamo svijest šta je ono što je važno objaviti – navela je Senka Kurt.
Komunikacijski stručnjak iz Zagreba Zlatan Janković kaže da društvo treba funkcionisati na temelju povjerenja.
– Pandemija COVID-19 je ubrzala neke procese koji se zovu digitalizacija i informatizacija društva, gdje je trebalo brže raditi na tome da osluškujemo šta sve trebamo uraditi, šta su očekivanja društva, i šta dan poslije.
COVID-19 situacija je pokazala šta je povjerenje u društvu, a svako zdravo i demokratsko društvo se temelji na povjerenju. Vjerujemo našim liječnicima, stručnjacima za tehnologiju, i društvo je od početka postavljeno da funkcionira na temelju povjerenja.
Social listening – društveno osluškivanje bi trebalo postati naša praksa, da svaku temu slušamo, analiziramo i pravovremeno reagiramo – poručio je Janković.
Pomoćnica direktora za stručne poslove i voditeljica Službe za promociju zdravlja i edukaciju u Zavodu za javno zdravstvo FBiH dr. Aida Ramić-Čatak je istakla da je važno čuti glas svih građana i kreirati poruke.
– Moramo voditi dijalog i sa onima koji ne misle onako kao mi. Prva lekcija koju bismo kao profesionalci trebali izvući, da pogledamo unazad i vidimo u čemu smo bili dobri, gdje smo griješili i gdje možemo bolje.
Naša dužnost u javnom zdravstvu je da napravimo mostove u globalnoj polariziranoj slici javnosti kada je riječ o imunizaciji, i ići ka pristupu da se nađemo na pola – zdravstveni radnici i mediji, i da jedni drugima pomognemo – rekla je Ramić-Čatak.
Naglašava kako je potrebno čuti glas svih građana i na osnovu toga odrediti kako da komuniciramo sa stanovništvom.
– Istraživanja pokazuju da treba osvježiti znanje stanovništva o imunizaciji. Moramo pronaći sistemski pristup kako ćemo naučne informacije učiniti što jednostavnijim i prilagoditi i obučiti zdravstvene radnike komuniciranju s medijima – rekla je ona.
Da je pacijentima važno objasniti benefite vakcine naglasio je rukovodilac Službe specijalističke ambulante iz pedijatrije u Domu zdravlja Doboj i autor Lege Artis Facebook profila dr. Slaven Krajina.
– Morate imati dovoljno vremena za svakog pacijenta – i za onoga koji odbija, kao i za onoga ko prihvata vakcinu. Morate ljudima objasniti šta su prednosti vakcinacije, ali i koje su posljedice koje dijete može imati ako na primjer dobije morbile.
Imamo mali procenat djece koja se ne smiju vakcinisati iz određenih zdravstvenih razloga, i taj procenat štitimo visokim obuhvatom vakcinacije. Naše sestre pozivaju pacijente telefonski, i detaljno razgovaramo sa svima, posebno s onima koji odbijaju vakcinaciju, i objasnimo im koji su benefiti vakcine.
Jako je važna saradnja i sa pacijentima, i sa roditeljima, medijima, ali i sa kolegama zdravstvenim stručnjacima – rekao je Krajina.
Učesnica panela bila je i direktorica TV Sarajevo Duška Jurišić.
– Veliki broj javnih medija tokom pandemije se oslanjao na informacije iz javnih institucija i stručnjaka koji su imali kredibilitet i koji su bili na raspolaganju medijima i davali relevantne informacije.
Kada je riječ o promociji vakcinacije, to je ozbiljan posao i potreban je sistem, plan, svi segmenti treba da budu uključeni – rekla je Jurišić.
Izaći iz institucija i ići direktno prema ljudima – bila je poruka Rijada Durkića, glavnog urednika Digitala u BiH u Bloomberg Adria.
– U Kantonu Sarajevo su bili dobri rezultati imunizacije jer su ljekari izašli direktno prema ljudima, išli u tržne centre, radili mimo svog posla, i uradili su ogroman posao.
Pravi princip je izaći iz institucija, osloboditi se zelenih zidova, dođi među ljude i krenuti raditi posao koji je neposredan.
Vidim puno pozitivnih primjera i ovdje i vani. Novinari trebaju izaći iz redakcija, ljekari iz svojih institucija, i tu negdje na sredini se može uraditi najbolji posao – istakao je Durkić.