BiH

Kome Schmidt sprema poklon za izbore?

Visoki predstavnik u BiH razmatra mogućnost nametanja izmjena Izbornog zakona, a veliki broj domaćih političara upozorava da ne treba ispunjavati želje HDZ-a

FOTO:
FOTO:

Nakon što su dogovori oko izmjene Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine propali i nastalo je zatišje na domaćoj političkoj sceni, čini se da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt zasukao rukave. Sastanci i telefonske konsultacije s liderima političkih stranaka uveliko traju, a pominju se i dva moguća pravca njegovog djelovanja nametanje tehničkih izmjena u Izbornom zakonu i ispunjavanje HDZ-ovog zahtjeva koji se odnosi na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Jedne bi navodno nastupile prije, a druge nakon općih izbora. Problem bi, svakako, mogla predstavljati i činjenica da su opći izbori 2022. već raspisani.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić je siguran da građani BiH nisu spremni prihvatiti antievropska rješenja koja produbljuju etničke podjele u Izbornom zakonu.

– Schmidt bi trebao dobro razmisliti o tome šta razmatra i biti siguran da odluka na štetu građana i države BiH ne može proći bez posljedica. Očekujem da se sve probosanske opcije jasno očituju o produbljivanju etničkih podjela u izbornom zakonodavstvu BiH, rekao je Komšić.

GLASAČI, A NE BROJAČI

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić podvlači da je jasno da se Izborni zakon treba mijenjati, ali da to treba uraditi tek poslije izbora. Poručuje da nikakve izmjene Izbornog zakona BiH koje potkopavaju demokratsku i evropsku budućnost zemlje neće proći, niti smiju biti nametnute.

– Kao što je jasno da u Predstavničkom domu BiH, koji je izraz volje građana BiH, ne može i neće proći HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je usvojen u Domu naroda BiH, pa se zbog toga, evo, već drugu sjednicu i ne stavljaju na dnevni red redovnog zasjedanja Predstavničkog doma, rekao je Zvizdić.

To treba, smatra on, biti dovoljan pokazatelj visokom predstavniku da ne ulazi u avanturu nametanja rješenja koja nisu u skladu sa demokratskim i evropskim standardima.

– A ako visoki predstavnik ipak ima želju da se bavi Izbornim zakonom i izborima, onda treba da unaprijedi integritet izbornog procesa kako bi predstojeći izbori bili fer i kako bi glasači, a ne “brojači” odredili budućnost BiH, jasan je Zvizdić.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Damir Arnaut od Schmidta traži da “ne ukloni ili razvodni odredbu koja garantuje mjesto u Domu naroda FBiH najmanje jednom pripadniku svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona ukoliko je takav izabran u skupštinu datog kantona.”

– Ta odredba utjelovljuje princip da su pripadnici konstitutivnih naroda potpuno jednaki na svakom pedlju njene teritorije, da mogu i trebaju predstavljati interese cijele zemlje, a ne samo svoje etničke braće. Molim Vas da ne napravite istorijsku grešku i nepravdu izmjenom tog principa, poručio je Arnaut. 

DVIJE APELACIJE

– Bio je sastanak u OHR-u, dogovor je da se sa sadržajem razgovora ne izlazi u javnost, kratko nam je kazao Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamentaraca BiH 1990.

Državni zastupnik SDP-a Saša Magazinović potvrđuje da se visoki predstavnik konsultuje o namjeri da izađe u susret HDZ-u, odnosno izmjenama koje se odnose na formiranje vlasti.

– Vrijednosno potpuno pogrešno. Uvođenje nove diskriminacije je na pomolu!, kaže Magazinović.

Iako mnogi tvrde da je Schmidt jučer obavljao telefonske konsultacije s liderima stranaka o nametanju Izbornog zakona, iz OHR-a nam kažu da u ovom trenutku ne komentarišu medijske spekulacije.

Nakon konsultacija sa OHR-om, zaključeno je da će kabinet člana Predsjedništva BiH Željka Komšića dostaviti kancelariji visokog predstavnika zahtjeve za ocjenu ustavnosti koji se odnose na izborni proces i Izborni zakon BiH.

– Komšić je Ustavnom sudu BiH uputio zahtjev za ocjenu ustavnosti koji se odnosi na način odlučivanja i nadležnosti domova naroda, posebno sa stanovišta pokretanja vitalnog interesa, koji predstavlja alat za blokade, te apelaciju dr. Slavena Kovačevića Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu koja se tiče aktivnog prava glasa, odnosno načina izbora u Zastupnički dom Parlamenta BiH, domove naroda i Predsjedništvo BiH, saopćeno je iz Komšićevog kabineta.

Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke u PSBiH, smatra da je primjena dijela zahtjeva HDZ-a suprotna zdravom razumu i vrijednostima EU, te da bi ona protivrječila odluci Ustavnog suda BiH.

– Hrvatski klub u federalnom Domu naroda bio bi, po najavljenim izmjenama, popunjen delegatima koji isključivo dolaze iz kantona u kojima su Hrvati apsolutna većina, rekao je on.

Predsjednik DNS-a Nenad Nešić apelovao je na zemlje članice PIC-a, a posebno na šefa Delegacije EU u BiH ambasadora Johanna Sattlera da zaustave Schmidta “u njegovom naumu koji će produkovati novu krizu.”

– Tako značajan akt traži konsenzus svih, entiteta, vlasti i opozicije, te nikako ne smije biti plod nametanja. Pozivam Schmidta da pokaže poštovanje prema institucijama ove zemlje, poručio je Nešić.

Lideru SDA Bakiru Izetbegoviću prihvatljive su hitne izmjene koje će unaprijediti izborni proces i poboljšati funkcionalnost FBiH.

– Naglasio sam da sve preko toga može biti predmetom pregovora koji će uslijediti tek nakon završetka izbora i formiranja nove strukture vlasti, rekao je Izetbegović nakon razgovora sa Schmidtom.

Predsjednik HDZBiH Dragan Čović je potvrdio na Twitteru da je razgovarao sa Schmidtom.

– Ponovio sam da su jednakost i nediskriminacija tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana od najveće važnosti, naveo je Čović.

Kako Istraga saznaje, jučer nije bilo konsenzusa među članicama PIC-a u vezi sa izmjenama Izbornog zakona, a jedan od modela koji se razmatra je uvođenje cenzusa, odnosno da određeni kanton može dati delegate u Dom naroda FBiH iz reda konstitutivnih naroda kojih u tom kantonu ima u određenom procentu.

– Nemamo ništa protiv da se relaksira blokada u Domu naroda. Schmidtova intervencija bi tu mogla biti učinkovita i ne bismo došli u situaciju da još četiri godine gledamo Novalića, rekao je lider NiP-a Elmedin Konaković za Raport nakon konsultacija u OHR-u, te dodao da visoki predstavnik nije rekao da išta želi nametnuti, ali da vjerovatno o tome razmišlja, piše Oslobođenje.

TEHNIČKI STANDARDI

Schmidt je razgovarao i sa predsjednikom SBB-a Fahrudinom Radončićem. Istaknuta je važnost podizanja tehničkih standarda izbornog procesa, a posebno se razgovaralo i o potrebi onemogućavanja budućih blokada u implementaciji izborne volje građana.

– Akcenat je stavljen i na odgovornosti svih da se, u skladu sa Ustavom BiH, očuvaju prava naroda i svih građana BiH, ali i spriječe sve zloupotrebe i blokade, saopćeno je iz SBB-a.

Prihvati notifikacije