Iako Putin neće ubrzo završiti u ćeliji, ovaj nalog za hapšenje će uveliko naštetiti njegovoj sposobnosti da slobodno putuje i sastaje se s drugim svjetskim čelnicima, koji bi se mogli osjećati manje skloni susretima s traženim čovjekom.
Čak 123 države članice ICC-ja su obvezne privesti i predati Putina ako kroči na njihov teritorij. Rusija nije članica, a nisu ni Kina, SAD i Indija u kojoj će se kasnije ove godine održati summit G20, među kojima je i Rusija.
Putin je tek treći šef države kojeg je Međunarodni kazneni sud optužio dok je još na vlasti. Jedan od njih je bivši sudanski predsjednik Omar al-Bašir, a drugi je bivši lider Libije Muamer Gadafi, piše Reuters. Optužbe protiv Gadafija ukinute su nakon što je svrgnut i ubijen 2011. godine.
Al-Bašir, optužen 2009. za genocid u Darfuru, ostao je na dužnosti još jedno desetljeće dok nije svrgnut državnim udarom. Nakon toga je u Sudanu procesuiran za druge zločine, ali nije predan ICC-u.
Dok je obnašao dužnost, putovao je u brojne arapske i afričke zemlje, uključujući države članice ICC-a Čad, Džibuti, Jordan, Keniju, Malavi, Južnoafričku Republiku i Ugandu, koje su ga odbile pritvoriti. Sud je ukorio te zemlje ili ih uputio Vijeću sigurnosti UN-a zbog nepoštivanja.
ICC je sudio jednom bivšem šefu države nakon što je prestao obnašati dužnost. Riječ je bivšem predsjedniku Obale Bjelokosti Laurentu Gbagbou, koji je oslobođen svih optužbi 2019. nakon trogodišnjeg suđenja.
I kenijski predsjednik William Ruto te njegov prethodnik Uhuru Kenyatta su također bili na meti ICC-ja i to prije nego što su izabrani za lidere države. Optužbe protiv obojice su u međuvremenu odbačene. Kenyatta je jedini čelnik koji se pojavio pred ICC-om dok je još bio na dužnosti.
Drugi sudovi
Osim ICC-ja, nekolicini bivših čelnika sudili su i drugi međunarodni sudovi. Jedan od značajnijih slučajeva bilo je suđenje Slobodanu Miloševiću, bivšem predsjedniku Srbije i Jugoslavije, koji je postao prvi bivši šef države koji se pojavio pred međunarodnim sudom od Drugog svjetskog rata kada mu je suđeno na sudu UN-a za zločine tokom balkanskih ratova 1990-ih. Umro je u pritvoru 2006. prije nego što je presuda donesena.
Liberijskog bivšeg čelnika Charlesa Taylora Specijalni sud za Sierra Leone u Haagu, koji ima potporu UN-a, proglasio je krivim 2012. za ratne zločine. On je tako postao prvi bivši šef države kojeg je međunarodni sud osudio za ratne zločine nakon suđenja nacističkim vođama u Nürnbergu nakon Drugog svjetskog rata.
Bivši predsjednik Kosova Hašim Tači, jedan od Miloševićevih protivnika u balkanskim ratovima 1990-ih, napustio je dužnost nakon što ga je kosovski sud za ratne zločine u Haagu optužio za ratne zločine. Sljedeći mjesec bi mu trebalo početi suđenje.