To pokazuje lista ministarstva financija, a koja je dostupna javnosti nakon više zahtjeva i prepiske s Janom Korteom, šefom Kluba zastupnika Ljevice u Bundestagu, piše Deutsche Welle.
Prema toj listi najmanje 21 član upravnog odbora ili član uprave poduzeća ili institucija koje su u državnom vlasništvu ima veću plaću od Olafa Šolca. Kancelar inače prima oko 360.000 eura godišnje.
Najbolje zarađuje generalni direktor Njemačke željeznice, Ričard Luc (Richard Lutz), s godišnjom plaćom od 900.000 eura, iako prilikom sastavljanja liste još nije uvažen podatak da je on ove godine dobio povećanje plaće od deset posto.
Također nisu u obzir uzeta dodatna plaćanja u vidu bonusa i slično – a to se odnosi i na druge plaće čelnika u Njemačkoj.
Sljedeći na listi čija je godišnja plaća od 863.000 eura je Štefan Hofšen (Stefan Hofschen), generalni direktor Državne štamparije koja je između ostalog zadužena za izradu pasoša, ličnih dokumenata, poštanskih markica, novčanica, kao i uređaja za njihovo štampanje.
Zatim slijede ostali članovi vodstva Njemačke željeznice i članovi uprave državne razvojne banke KfW, koji godišnje primaju između 555.400 i 687.600 eura.
Pročitajte još: Dok mu ne daju da gradi na Marindvoru, Brajković diže novu zgradu u Sarajevu
Zarada generalnih direktora različitih istraživačkih centara Helmholtz, Njemačke kontrole letenja, Autobahn GmbH, operatera naplate putarine Toll Collect i Njemačke savezne financijske agencije su dijelom iznad plaće kancelara ili su otprilike na sličnom nivou.
Zastupnik Korte se u prepisci s ministarstvom financija konkretno obraćao resornom šefu Kristijanu Lindneru (Christianu) (FDP) koji je svojevremeno rekao da nijedan direktor javnog servisa u okviru sistema ARD ne bi trebao zarađivati više od kancelara te dodao da bi trebalo štedljivije trošiti novac onih koji plaćaju (obaveznu) TV-pretplatu. Političar Ljevice je nakon toga pisao Lindneru, rekao da podržava njegov zahtjev – uz opasku.
– Međutim, da bi se Vaš zahtjev mogao potpunije shvatiti, bilo bi važno znati ko u saveznim zavodima, institucijama ili firmama prima veću plaću od kancelara. Mora se biti štedljiviji i s novcem poreznih obveznika – rekao je.
Prema pisanju Njemačke uredničke mreže (RND), Korte je već dva puta uputio taj zahtjev. Nakon više upita, ministarstvo mu je konačno poslalo navedenu listu na kojoj su navedene plaće ukupno 151 člana uprave i menadžmenta raznih firmi i institucija.
– U usporedbi s Upravnim odborom Njemačkih željeznica, kancelar Šolc skoro pa radi na volonterskoj bazi – rekao je Korte reagirajući na podatke s te liste.
– Kao šef Državne štamparije, vjerojatno bi imao manje stresa, ali duplo veću plaću. To je apsurdna situacija. Mora prestati pogrešna politika privatizacije državne infrastrukture i institucija – rekao je.
Državna željeznica, Državna štamparija, kao i mnoge druge firme bile su privatizirane pa onda ponovno kupljene – od države.
Prema RND-u, lista s plaćama nije potpuna. Naime, na temelju važećih pravila o zaštiti osobnih podataka, Korte kao zastupnik smije saznati, ali ne smije objaviti visine plaća predsjednika Savezne uprave za financijski nadzor (BaFin) i dva člana odbora FMS-a, bad banke za likvidaciju nacionalizirane firme Hypo Real Estate.
Korte to oštro kritizira. Ako Lindner, kaže on, s pravom traži transparentnost plaća kod javnih servisa informiranja, onda mora isto uraditi i s institucijama u vlastitoj sferi uticaja.