Lula da Silva je za poticanje nereda u Brasiliji okrivio Bolsonara, ali je i komentirao lošu razinu sigurnosti u glavnom gradu, izjavivši da su lokalne vlasti dopustile “fašistima i fanaticima da izazivaju kaos”. Prizori mase u Brasiliji podsjećali su više od svega na napad na američki Kapitol 6. januar 2021. te su po jednakom obrascu bili potaknuti lažnim vijestima i nedokazanim glasinama.
Brazilske zastave
Oko 18.30 sati po lokalnom vremenu, tri sata nakon prvih izvještaja o napadu, snage sigurnosti uspjele su ponovno zauzeti tri zgrade, izvijestili su brazilski mediji. Policija je rekla da je 300 ljudi uhapšeno zbog napada. Prosvjednici odjeveni u žuto-zelene boje brazilske zastave stigli su do dvorane Kongresa, drugi su ušli u predsjedničku palaču i vrhovni sud.
Ljevičarski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva stavio je vojnu policiju pod kontrolu središnje vlade zbog nepovjerenja u snage sigurnosti glavnoga grada. Izvješća o propustima sigurnosnog aparata su sve brojnija, a Lula je rekao da su tijela za provođenje zakona pokazala “nesposobnost, lošu vjeru ili zlonamjernost”. Lula je kasnije obišao uništene zgrade vlade. Guverner Brasílije, Ibaneis Rocha, napisao je na Twitteru da je otpustio svog najvišeg sigurnosnog dužnosnika Andersona Torresa, prethodnog Bolsonarova ministra pravosuđa. Ured državnog tužioca saopćio je da je podnio zahtjev za Torresovo hapšenje.
Napadu su prethodile višemjesečne napetosti izazvane predsjedničkim izborima 30. oktobra. Lula je pobijedio Jaira Bolsonara u drugom krugu izbora. Bolsonaro se, inače, trenutačno nalazi na Floridi, kamo je odletio 48 sati prije kraja svog mandata. Premda nije aktivno pokušao opstruirati primopredaju vlasti, nije se pojavio na Lulinoj inauguraciji 1. januara.
Bolsonaro je u međuvremenu negirao povezanost s napadima i obrušio se na Luline tvrdnje. Nedjeljne napade je osudio i rekao da je invazija javnih zgrada prešla granicu.
Unutrašnji terorizam
“Mirni prosvjedi u granicama zakona dio su demokracije. Međutim, uništavanje i invazija na javne zgrade poput ovoga što se dogodilo danas i onih koje je prakticirala ljevica 2013. i 2017. iznimke su od pravila‘‘, napisao je na Twitteru.
Američki predsjednik Joe Biden odmah se našao pod pritiskom da po svaku cijenu otjera Bolsonara iz njegova samonametnutog egzila u predgrađu Orlanda.
“Bolsonaro ne bi trebao biti na Floridi. SAD ne smije biti utočište za tog autoritarnog političara koji je potaknuo unutarnji terorizam u Brazilu. Treba ga vratiti u tu zemlju”, poručio je demokratski kongresnik s Floride Joaquin Castro za CNN.
Castro je dodao da je Bolsonaro – kojega su zvali “brazilski Trump”, čime se iznimno ponosio – “inspirirao domaće teroriste po Trumpovu priručniku”.
Bolsonaro, međutim, zasigurno nema posebnu namjeru žuriti igdje, a pogotovo ne u Brazil, gdje je sada optužen za poticanje nasilnog pokreta koji poriče rezultate izbora, a i prije toga za vratom je imao četiri druge istrage. Bolsonaro je za svog mandata imao loš odnos s Bidenom, a nakon poraza na izborima u Brazilu izgubio je pravnu zaštitu od kaznenog progona. Istrage bi mogle dovesti do njegova uhićenja ili ga spriječiti da se ponovno kandidira.
Veza između napada na Kapitol u januaru 2021. godine i ovog u Brasiliji ima mnogo. Kao i u SAD-u 2020., poricatelji rezultata izbora bacali su sumnju na rezultate izbora i načine glasovanja, uz nepostojeće dokaze ili u najboljem slučaju vrlo tanke dokaze. Na isti način je Bolsonaro, koji još nije službeno priznao poraz, iznosio tvrdnje da je brazilski elektronički sustav glasovanja sklon prevarama. Tvrdnja se brzo proširila društvenim medijima. Pristaše Bolsonara na internetu su pisali o “komunističkom preuzimanju vlasti”, što je ista retorika koja se koristila kada su pobunjenici napali Bijelu kuću.
Prema analizi BBC-ja, brojni Twitter računi koji su širili glasine o ukradenim izborima, ranije zabranjeni i ukinuti, pokrenuti su ponovno nakon izbora i preuzimanja tvrtke od strane Elona Muska. Sam Musk je sugerirao da su neki od zaposlenika Twittera u Brazilu bili ‘‘jako politički pristrani‘‘, bez davanja detalja.
Borci za slobodu
Steve Bannon, bivši glavni strateg Bijele kuće, u svojim je medijskim izvješćima poticao vijesti o ukradenim izborima. Dan nakon prvog kruga glasovanja na brazilskim izborima u listopadu prošle godine, gost Bannonova podcasta rekao je da “cijela stvar smrdi”. Promicao je hashtag #BrazilianSpring i nastavio poticati sumnju u rezultate izbora čak i kada se činilo da Bolsonaro prihvaća rezultate. Bannon je bio jedan od nekoliko ključnih saveznika Donalda Trumpa koji su koristili istu strategiju da bi bacili sumnju na rezultate američkih predsjedničkih izbora 2020. godine.
Dan prije napada na Kapitol, Bannon je svojim slušateljima podcasta rekao: “Sutra će izbiti pakao”. Bannon je, inače, osuđen na četiri mjeseca zatvora jer je odbio postupiti po nalogu da svjedoči pred kongresnim odborom koji je istraživao napad, ali je na slobodi do žalbenog postupka. S drugim istaknutim Trumpovim savjetnicima koji su širili lažne tvrdnje o izbornoj prevari u Brazilu, Bannon je u nedjelju više puta na društvenoj mreži Gettr pisao: ‘‘Lula je ukrao izbore… Brazilci to znaju‘‘. Ljude koji su upali u zgrade nazvao je ‘‘borcima za slobodu‘‘.
Ali Alexander, aktivist koji se prometnuo u jednog od lidera Trumpova pokreta “Stop the Steal” (Zaustavite krađu), ohrabrivao je rulju u Brasiliji objavama na Twitteru da “učine sve što je potrebno”.
Veze između Bolsonara i Trumpova pokreta postale su jasnije kada je Washington Post otkrio detalje o sastanku u novembru između Donalda Trumpa i Bolsonarova sina Eduarda – inače kongresnika – u Trumpovu odmaralištu na Floridi. Eduardo Bolsonaro je tada razgovarao s Bannonom i Trumpovim savjetnikom Jasonom Millerom, piše Jutarnji.