Svijet

KO STOJI IZA NAPADA? Svi su optužili Rusiju, a onda se pojavila Bidenova izjava iz februara: 'Ako Rusija napadne Ukrajinu…'

Evropske vlade su, očekivano, za napad osumnjičile Rusiju koja je odbacila optužbe te nazvala ovaj incident 'terorističkim činom'

FOTO: 
ETIENNE LAURENT/EPA
FOTO: ETIENNE LAURENT/EPA

Otkako je na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 u utorak otkriveno curenje plina u Baltičko more, ne prestaju nagađanja o tome ko bi mogao biti počinitelj. Curenja su se dogodila u međunarodnim teritorijalnim vodama kojima svako može ploviti, a stručnjaci navode da je u pitanju složena operacija koju je mogla izvršiti sposobna vojska. Ali čija?

Za takvu operaciju bilo je potrebno intervenirati na dubini od 70 metara. “To je teško. Oštetiti dva plinovoda u podmorju obiman je posao, dakle moguće je da iza toga stoji država”, rekao je u srijedu, dan nakon eksplozija, Lion Hirth, profesor na Hertie School u Berlinu.

‘Vjerovatno je riječ o sabotaži’

“Vlasti misle da je riječ o namjernim radnjama. Ne govorimo o nesretnom slučaju”, izjavila je tada i danska premijerka Mette Frederiksen, dok je švedska premijerka u ostavci, Magdalena Andersson, na izvanrednoj konferenciji za medije utvrdila da su se “čule detonacije i vjerovatno je riječ o sabotaži”. Norveška, trenutno najveći evropski opskrbljivač plina i vodeći globalni opskrbljivač naftom, odmah je najavila da će angažirati vojsku radi zaštite svojih naftnih i plinskih postrojenja od moguće sabotaže. “Vojska će biti vidljivija na norveškim naftnim i plinskim postrojenjima”, rekao je premijer Jonas Gahr Stoere na konferenciji za medije.

NATO i EU poručili su da je nužno zaštititi kritičnu infrastrukturu te upozorili na “snažan i ujedinjen odgovor” ako bude više napada. “Podržat ćemo svaku istragu čiji je cilj u potpunosti razjasniti što se dogodilo i zašto te ćemo poduzeti daljnje korake za povećanje naše otpornosti u okviru energetske sigurnosti”, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku, Josep Borrell, te dodao da je svako namjerno ometanje evropske energetske infrastrukture krajnje neprihvatljivo i da će na njega biti odgovoreno “snažnim i jedinstvenim odgovorom”.

Pročitajte još

“Ključno je istražiti te incidente i učiniti sve da rasvijetlimo okolnosti zbog kojih je do njih došlo (…) svaki namjerni poremećaj eropske energetske infrastrukture je neprihvatljiv i izazvat će najčvršći mogući odgovor!”, kazala je i predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen.

Biden u februaru: ‘Ako Rusija napadne…’

Nije tajna da postoje zemlje kojima je u interesu da plinovodi više ne budu u funkciji. Međutim, da bi oštre optužbe s vrha EU-a možda doista mogle biti usmjerene prema vlastitom savezniku umjesto prema Rusiji, daje naslutiti i snimka tiskovne konferencije od 7. februara koju su zajedno održali njemački kancelar Olaf Scholz i predsjednik Biden, a koja se – otkako su se dogodila puknuća na plinovodima – ponovno širi internetom.

Novinari su na konferenciji pitali Bidena što će se dogoditi sa Sjevernim tokom 2 ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu na što je on odgovorio: “Ako Rusija napadne, što znači, ako tenkovi i trupe prijeđu ukrajinsku granicu, više neće biti Sjevernog toka 2. Stat ćemo mu na kraj.”

Na pitanje novinarke, kako to tačno misli učiniti, s obzirom na to da je projekt izgradnje plinovoda pod njemačkom kontrolom, Biden je sa smiješkom odgovorio:

“Obećavam vam, bit ćemo u mogućnosti to učiniti.” Njemački kancelar nije se nadovezao na ovu Bidenovu izjavu, a u dvorani je uslijedila duža tišina.

Prihvati notifikacije