Samo u proteklih nekoliko mjeseci klimatske nepogode ubile su hiljade ljudi, milione poslale u izbjeglištvo i donijele milijardi dolara štete [irom svijeta, piše agencija France Presse.
Masovne poplave uništile su velike dijelove Pakistana i Nigerije, u Africi i na zapadu SAD-a pogoršale su se suše, cikloni su poharali Karibe, a toplotni valovi zahvatili tri kontinenta.
Skup koji se održava u egipatskom turističkom gradu Sharm El Sheikh- na Sinaju na kraju je godine obilježene geopolitičkim turbulencijama poput ruskog napada na Ukrajinu, posljedične energetske krize, rasta inflacije i dugoročnih posljedica tinjajuće pandemije COVID-a.
No Simon Stiell, generalni sekretar UN-a za klimu, upozorava da neće postati pokrovitelj nazadovanja po pitanju cilja smanjivanja štetnih emisija u svijetu za 45 posto do 2030. i zadržavanju globalnog zatopljenja na ispod 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
– Pozvat ćemo ljude na odgovornost, bili oni predsjednici, premijeri, izvršni direktori – rekao je Stiell na otvaranju 13-dnevnog summita.
– Srž provedbe je da svi, posvuda u svijetu, svaki dan čine sve što mogu kako bi se nosili s klimatskom krizom – rekao je.
Trenutni trendovi pokazuju da su štetne emisije na putu povećanja od 10 posto do kraja desetljeća te da će se Zemljina površina zagrijati za 2,8 stepeni, pokazala su istraživanja objavljena prošle sedmice.
Obećanja preuzeta Pariškim sporazumom 2015. bi, ako se ispune, smanjila zagrijavanje za samo nekoliko decimala.
– Iako razumijem da su se čelnici [irom svijeta ove godine suočili s drugim prioritetima, moramo biti jasni: koliko god izazovno bilo trenutno stanje, neaktivnost je kratkovidna – rekao je Alok Sharma, čelnik prethodnog skupa COP26 koji se prošle godine održao u Glasgowu.
– Koliko još poziva na buđenje svijetu – i svjetskim vođama – zapravo treba? – rekao je Britanac.
Ovogodišnji klimatski skup će se kao nikad prije usredotočiti na novac, glavnu tačku spora koja je pogoršala odnose između država koje su se obogatile izgaranjem fosilnih goriva i onih siromašnijih koje to nisu činile, a pate od teških posljedica klimatskih promjena.
vodile u pitanje potrebu za zasebnim tokovima financiranja.
Delegati su se u nedjelju složili da pitanje “gubitka i štete” stave na dnevni red egipatskog COP-a, što je prvi korak prema zasigurno brojnim raspravama o toj temi.
– Uključivanje te točke “odražava osjećaj solidarnosti i empatije za patnje žrtava katastrofa izazvanih klimatskim promjenama” – rekao je aktualni predsjednik COP-a Sameh Shoukry iz Egipta.
– Svi dugujemo zahvalnost aktivistima i organizacijama civilnog društva koje su uporno zahtijevale prostor za raspravu o financiranju gubitaka i štete – rekao je Egipćanin.
On je također podsjetio da bogate nacije nisu ispunile obećanje da o 100 milijardi dolara godišnje pomoći za zemlje u razvoju, kako bi ozelenile svoja gospodarstva i izgradile otpornost na buduće klimatske promjene.