Život

Kako se osloboditi zavisnosti od telefona i održati veze s bliskim ljudima?

Ako je suditi po godišnjim izvještajima na tu temu, širom svijeta, zavisnost od pametnih telefona brzo raste. Ako ste među onima koji bi radije provodili vrijeme radeći nešto drugo, vjerovatno već znate da nije lako saopštiti porodici i prijateljima da želite da se sklonite sa društvenih mreža.

FOTO: ILUSTRACIJA/UNSPLASH
FOTO: ILUSTRACIJA/UNSPLASH

Postoji li način da najavite da više nećete biti toliko dostupni a da oni ne pomisle da nešto nije u redu?

Šta je zavisnost od telefona?

Na samom početku treba reći da mnogi naučnici nisu zadovoljni terminom „zavisnost od telefona“ i tvrde da se taj termin previše koristi, čime se umanjuje ozbiljnost ovog poremećaja.

Umjesto toga, treba da naučimo da razlikujemo simptome koji podsjećaju na zavisnost i pravi psihijatrijski poremećaj.

Drugim riječima, ne treba govoriti o zavisnosti od telefona već o zavisnosti od aktivnosti koje nam telefoni omogućavaju, što znači da treba da usmjerimo pažnju na ponašanje a ne na uređaj.

U stvari, „problematična upotreba pametnih telefona“ se na početku odnosila na kockanje, problematičnu upotrebu društvenih mreža ili gejminga. Ili, preciznije rečeno, kada te aktivnosti počnu da negativno utiču na našu svakodnevnicu.

Razlog zbog koga pametni telefoni povećavaju potencijalno štetna ponašanja jeste zato što su dostupniji i pristupačniji.

Štaviše, čak i ako ponašanje ne preraste u poremećaj, ljudi nisu svijesni da treba da zatraže profesionalnu pomoć zato što su i svi oko njih na pametnim telefonima.

Zavisnost od pametnih telefona raste širom svijeta

Uprkos činjenici da je ova tema bila predmet mnogih debata u posljednje dvije decenije, ipak nemamo dovoljno pouzdanih empirijskih studija o zavisnosti od pametnih telefona.

Bez obzira na to, naučnici su pronašli vrijedne podatke za mjerenje zavisnosti od pametnih telefona širom svijeta na osnovu meta-analize studija objavljenih u periodu između 2014. i 2020. upotrebom ljestvice koja mjeri zavisnost od pametnih telefona.

Studija je obuhvatala 33.831 učesnika između 18 i 35 godina starosti iz 24 zemlje.

Ovo su najvažniji podaci:

– Više od 80% populacije u zemljama sa visokim prihodima posjeduje pametni telefon.

– Polovina korisnika svih pametnih telefona u razvijenim zemljama vjeruje da ih pretjerano koriste.

– Najproblematičnija upotreba pametnih telefona primijećena je u Kini i Saudijskoj Arabiji, zatim u Maleziji, Brazilu, Južnoj Koreji, Iranu, Kanadi i Turskoj.

Možda se pitate šta je zajedničko za navedene zemlje?

Autori ovog istraživanja tvrde da su sve ove zemlje usmjerene na kolektivni identitet (collectivist countries) u kojima je veliki naglasak na važnosti društvene hijerarhije i konformiteta.

Štaviše, poznate su kao zemlje u kojima je naglašena važnost poštovanja društvenih normi (cultural tightness), koja se ponekad može tumačiti kao kulturološko podsticanje da se ostane u redovnom kontaktu pomoću pametnih telefona.

I ne samo to. Postoji veza između kolektivizma i nomofobije, termina koji se koristi da se opiše anksioznost koju osjećate kada vam telefon nije pri ruci.

S druge strane, upotreba pametnih telefona u opuštenijim i individualističkim zemljama kao što su Njemačka i Francuska nije toliko problematična.

Kada je riječ o uzrastu i polu, mlađa ženska populacija bilježi problematičniju upotrebu pametnih telefona.

Posljedice pretjeranog korišćenja pametnih telefona

Problematična upotreba pametnih telefona obično se povezuje sa vremenom koje provedemo gledajući u ekran (screen time).

Međutim, uprkos uvreženom mišljenju, čak i ako provedemo dosta vremena na telefonu, to ne mora nužno imati negativne posljedice, navodi se u prethodno pomenutom istraživanju.

Kako onda možemo znati je li vrijeme provedeno na telefonu problematično?

Ovo su neki od najčešćih pokazatelja:

– Kognitivno oštećenje;– Nizak kvalitet sna;– Depresija.

Drugim riječima, dokazano je da ograničavanje vremena provedenog na telefonu ima pozitivan efekat na smanjenje depresije i bolji kvalitet sna.

Ali nije baš tako jednostavno, zar ne?

Dodatno istraživanje pokazalo je da među korisnicima koji pripadaju generaciji Z, postoji veza između zavisnosti od pametnih telefona i kompulsivne online kupovine.

I djeca nisu nikakav izuzetak od ovog pravila, pokazuju podaci istraživanja BMC Pediatrics. Istraživanje koje je obuhvatilo skoro 600 učenika od 1. do 9. razreda pokazalo je slijedeće:

1. Više od polovine (53,3%) se može svrstati u kategoriju zavisnika od pametnih telefona;

2. U prosjeku, oni provedu oko 6,85 sati na telefonu svaki dan, što je duplo više nego u periodu prije pandemije;

3. Pametni telefoni najčešće se koriste za društvene mreže (77,9%), surfovanje internetom (53,3%), i upotrebu kamere (50,9%);

4. Neprijatnost koju izaziva pretjerana upotreba pametnih telefona najčešće utiče na oči (39,7%) i vrat (39,1%).

Načini za smanjenje upotrebe telefona

Naizgled, samo polovina onih koji pokušavaju da smanje upotrebu telefona kažu da je uspjelo u toj namjeri.

Mnogi od nas su probali „detoks od društvenih mreža“ bar jednom u životu. Ako se to odnosi i na vas, vjerovatno znate da rečenice poput: „Želim da napravim pauzu od društvenih mreža“, najčešće prati uzdah iznenađenja i zabrinutost bliskih ljudi.

Tako radikalan potez sigurno je nečim izazvan, zar ne?

Ponekad jeste, ali u nekim situacijama ljudi samo postanu svijesni koliko energije im društvene mreže oduzimaju i da žele da vrijeme troše radeći nešto drugo.

Ukoliko želite da smanjite upotrebu telefona, a da pritom ne uplašite porodicu i prijatelje, probajte neke od narednih savjeta:

– Ugasite notifikacije i/ili zvuk na vašem mobilnom telefonu. Na taj način, nećete imati toliko distrakcija, a ipak ćete moći da koristite telefon kad god vi poželite – a ne kad god vas neko pozove.

– Obrišite određene aplikacije sa vašeg telefona. Na primjer, ako deinstalirate Instagram, i dalje ćete moći da pristupite vašem nalogu ili da objavljujete postove i storije koristeći pretraživač, ali više nećete po navici provjeravati telefon.

– Komunicirajte sa vašim prijateljima i porodicom putem običnog ili video poziva ako već niste u prilici da se vidite uživo. Četovanje možda djeluje lako i kao da ne oduzima previše vreme, ali zapravo puno duže traje odgovaranje na prepisku u poređenju sa dužinom prosječnog razgovora. Štaviše, kvalitet razgovora je bolji ako razgovarate uživo ili telefonom, u poređenju sa dopisivanjem.

– Pronađite hobije u kojima uživate a koji ne iziskuju gledanje u ekran. Prisetite se neke aktivnosti u kojoj zaista uživate a koja ne podrazumijeva upotrebu telefona. Ili potražite neki novi hobi.

– Isključite Wi-Fi kada ga aktivno ne koristite To ima mnogo prednosti, uključujući duže trajanje baterije, a tako sprečavate i povezivanje telefona sa javnom, nezaštićenom mrežom.

– Držite telefon podalje od sebe u situacijama u kojima je potrebno da se fokusirate. Kada učite ili radite, čak i kada pametni telefon samo stoji na stolu, i dalje vas podsvijesno iskušava da ga uzmete. Ako želite da se skoncentrišete na nešto, držite ga izvan vidokruga.

– Popričajte s bliskim ljudima. Umjesto da ih šokirate saopštenjem da napuštate društvene mreže, recite im da ste pronašli hobije u koje biste radije uložili vrijeme, ili da ste zauzeti poslom ili školom.

– Kontaktirajte prijatelje češće i pitajte ih šta ima novo u njihovim životima ili da li postoji neki interesantan događaj koji ne treba da propustite. Na taj način ćete prevazići i strah od propuštanja (FOMO) koji ćete sigurno osjetiti kada smanjite upotrebu pametnog telefona.

Na kraju, nemojte od toga praviti veliku stvar. Nema potrebe da najavljujete nešto „na sva zvona“ zato što je to u stvari vaša lična odluka i nema potrebe za pretjeranim objašnjenjima.

Već nakon nekoliko dana, počećete da primjećujete male promjene u vašem ponašanju.

Na primjer, bićete mnogo prisutniji u sadašnjem trenutku umjesto hipnotisani ekranom pametnog telefona.

Osjećaćete potrebu da podjelite iskustva sa pojedinačnim prijateljima, u poređenju sa dijeljenjem na društvenim mrežama koje uključuje gomilu drugih ljudi.

Vremenom, shvatićete i da niste toliko nesigurni zato što ne osjećate očajničku potrebu za validacijom od drugih, ili konstantnim upoređivanjem svog života sa drugima.

Sve u svemu, iako postoje mnoge prednosti kada društvene mreže koristite pažljivo i uravnoteženo, svaki korisnik treba da odluči sam za sebe šta to tačno znači za nju ili njega, piše Webmind

Prihvati notifikacije