Ali, iz Republike Srpske na vlast u Sarajevu ne atakuje samo SNSD, nego i njihovi partneri, pa je na sceni Dodikova “šestorka”.
Dakle, osmorka, plus šestorka, plus HDZ BiH jednako je 15 stranaka koje će dijeliti vlast. Neki analitičari dodaju da ni Čovićev HDZ nije sam i da je u igri čak 20 partija.
Šta će na kraju ispasti iz te računice?
Tajna strana dogovora
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da će podjela fotelja biti ipak lakši posao nego postizanje najmanjeg zajedničkog imenitelja u funkcionisanju vlasti.
“Veći problem je ono što ne znamo, a to je tajna strana brzo postignutog dogovora”, upozorava Topićeva za Srpskainfo.
Kad su u pitanju fotelje, valja znati ko su glavni igrači, koji određuju pravila podjele plena. U Republici Srpskoj, ističe Topićeva, mali uvijek zatežu i traže više, da bi se na kraju bez pogovora zadovoljili mrvicama koje im udijeli gospodar Dodik.
“Zna se i ko su gospodari u Federaciji BiH, kada govorimo o formiranju vlasti na državnom nivou, Biće onako kako karte podijele HDZ, SNSD, SDP i NIP. Ostali će biti zadovoljni onim sto im se udijeli, pa i samom činjenicom da su dio vlasti”, kategorična je Tanja Topić.
“Podjela” teritorija
Psiholog i politički analitičar Ibrahim Prohić ističe da je situacija vrlo izazovna, jer se, kako kaže, prvi put u posljednjih 15-ak godina u BiH pojavila, makar i mala, nada, koja nagovještava mogući iskorak i napredak.
“Imamo signale, ali samo signale, da je atmosfera između glavnih aktera relaksirajuća, što je napredak, ako imamo na umu višedecenijske tenzije i konflikte na političkoj sceni”, kaže Prohić za Srpskainfo.
Ističe, da je situacija u BiH toliko loša da ne smijemo ubijati nadu, čak i ako je ona samo teoretska.
“Šta će se dalje dešavati nezahvalno je prognozirati, ali poznajući karakter etabliranih političara vjerujem da će biti sve teže kako se bude prelazilo s načelnih dogovora na konkretnu realizaciju, odnosno na konkretne ljude i konkretne interese. Kada dođe do interesa i ljudi, biće to pravi test za novu koaliciju”, smatra Prohić.
On podsjeća na temeljni princip buduće vlasti u BiH, koji su prije mjesec dana postavili Dodik i Čović.
“Oni su nakon sastanka, da pojednostavim, poručili: “mi smo se dogovorili da se jedni drugima ne miješamo u posao i očekujemo to i od treće strane”. To je njihov modus vivendi. Biću i možda malo grub, neka to bude stilska figura, ali to je način djelovanja mafije: strogo podijeljene teritorije i pravilo da niko nikom ne sme ulaziti na teritoriju, inače ode glava”, slikovito objašnjava Prohić.
Pitanje imovine
On se, međutim, pita, kako će ovaj princip funkcionisati u kombinaciji s najavljenom programskom koalicijom.
“To je naprosto paradoksalno, jer ne možete s jedne strane imati zajednički program, a s druge strane strogo odvojene torove”, skeptičan je Ibrahim Prohić.
Nemiješanje u “posao” i u “teritorije”, odnosi se, smatra Prohić, ne samo na nivoe vlasti i resore, nego prije svega na raspolaganje imovinom i prirodnim bogatstvima, radi zadovoljavanja interesa pojedinih grupa.
Dodaje da treba imati na umu i ulogu visokog predstavnika, koji je najavio da će intervenisati kad bude u pitanju imovina, ali da nije jasno u kom će smjeru to ići.
“Međunarodni faktor nikad ne ide za rješenjima koja su temeljna i dugoročna; oni žele prividna, ali brza rješenja i u principu zastupaju interes jačeg”, smatra Prohić.