Nordijske zemlje su pristale da, između ostalog, pooštre svoje zakone protiv kurdskih militantnih aktivista koje Ankara smatra teroristima, kao i da se “pozabave” turskim zahtjevima za ekstradiciju osumnjičenih kurdskih boraca. Turska je inicijalno blokirala prijave Finske i Švedske za članstvo u NATO, smatrajući da dvije zemlje pružaju utočište “kurdskim teroristima”.
Borba za autonomiju
Kurdska populacija od 30 miliona ljudi rasprostranjena je širom Turske, Iraka, Irana i Sirije, kao i u imigrantskim dijasporama širom svijeta, a oko 14 miliona njenih pripadnika u Turskoj decenijama se suočava sa progonima.
Velika kurdska separatistička grupa, Кurdska radnička partija (PКК), u ratu je sa turskom državom od 1980-ih. Žestoka borba Kurda za autonomiju u Turskoj dovela je do ratnih sukoba, terorističkih napada i atentata u kojima je poginulo više od 40.000 ljudi.
Poslije hapšenja vođe Abdulaha Odžalana 1999. godine, PKK je odustao od maksimalističkih zahtjeva, a Turska je pritiskom Amerike i Evropske unije napravila male korake u priznavanju prava Kurda. Tenzije su ponovo rasle u protekloj deceniji tokom koje je Zapad Kurde iz Sirijskog demokratskog saveza (SDF), koji Ankara smatra produženom rukom PKK, poturao u prve redove borbe protiv Islamske države.
Sve je eskaliralo 2019. kada je Amerika okrenula leđa svojim vjernim saveznicima i povukla trupe sa sjevera Sirije, omogućavajući tako Turskoj da pokrene ofanzivu protiv Kurda u tom regionu.
Pijuni u tuđim ambicijama
Sada, tri godine kasnije, pripadnici najveće etničke grupe bez države postali su pijuni u ambicijama Stokholma i Helsinkija da se pridruže NATO, piše Blic.
Švedska je, zajedno sa Finskom, podnijela zahtjev za članstvo u Alijansi kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, a njihove kandidature su toplo pozdravljene kao “istorijski trenutak” od strane šefova bloka. Međutim, suočile su se sa protivljenjem Turske, koja je ljuta zbog, kako kaže, njihove podrške kurdskim militantima i embarga na oružje koje su joj uvele zbog upada u Siriju 2019.
Velika kurdska dijaspora u Švedskoj i podrška Stokholma pravima Kurda dugo su bili tačke trvenja u odnosima sa Ankarom.
– Švedska je bila trn u oku Turske jer je kritikovala kršenja ljudskih prava Kurda. U Švedskoj postoji jaka kurdska dijaspora, čiji su delovi simpatizeri PKK – rekao Pol Levin, direktor Instituta za turske studije na Univerzitetu u Stokholmu.
Politički protivnici turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana brzo su trilateralni sporazum sa nordijskim zemljama označili kao “prodaju” Kurda i zeleno svjetlo za ekstradiciju aktivista za prava tog naroda.
– Ovo je crni dan u švedskoj političkoj istoriji. Pregovaramo sa režimom koji ne poštuje slobodu izražavanja ili prava manjinskih grupa – rekla je Amineh Kakabaveh, nezavisni švedski poslanik i dugogodišnji zagovornik prava Kurda.
Kompromis
Izvor nesuglasica leži u tome što se Stokholm i Helsinki ne slažu da su sve grupe na listi Ankare teroristi – sve tri zemlje smatraju PКК teroristima, ali kurdske grupe u Siriji samo Ankara označava kao ekstremiste.
Tokom protekla dva mjeseca, zvaničnici iz tri države, kao i iz sjedišta NATO, pokušavali su da nađu kompromis koji bi Erdoganu omogućio da ostvari diplomatsku pobjedu, a da pritom ne podriva švedske ili finske zakone o ljudskim pravima.
To many Europeans, the PKK’s enduring appeal among Kurds reflects Turkey’s own democratic shortcomings. Kurdish pleas for cultural autonomy have gone unanswered for decades https://t.co/vhmpKENkSI
— The Economist (@TheEconomist) June 30, 2022
Sporazum od 10 tačaka objavljen kasno u utorak uoči ključnog samita NATO u Madridu bio je taj kompromis. Najosjetljiviji element je vjerovatno stavka broj osam, koja uključuje obavezu Švedske i Finske “da se brzo i temeljno pozabave zahtevima Turske za deportaciju ili ekstradiciju lica osumnjičenih za terorizam”.
Iako je labavo sročena i nejasna, klauzula je uznemirila neke Kurde u Švedskoj. Kurdo Baksi, istaknuti kurdski pisac sa sedištem u toj zemlji, izrazio je zabrinutost da su Švedska i Finska možda obećale da će izručiti Kurde i druge demokratski nastrojene Turke koji su potražili utočište u te dvije zemlje.
– Nadam se da će Švedska ući u NATO sa istim pogledom na demokratiju i ljudska prava kao što je imala prije nego što su ministarka spoljnih poslova En Linde i premijerka Magdalena Anderson otputovale na sastanak NATO u Madridu – rekao je on.
U međuvremenu, Turska je već počela da vrši pritisak. Turski ministar pravde Bekir Bozdag rekao je da će se zalagati za izručenje “33 osobe osumnjičenje za terorizam” u Finskoj i Švedskoj.
– Tražićemo da ispune svoja obećanja u skladu sa sporazumom – dodao je.