“Živimo u vremenima promjena i izazova, ali siguran sam da će nas naš car voditi kroz ova teška vremena.” Ova rečenica stoji na velikom monitoru u jednoj učionici Gimnazije kraljice Karoline u Frankenthalu, na zapadu Njemačke. Nije je napisao nikakav suvremenik cara Wilhelma II, niti neki učenik, nego program umjetne inteligencije ChatGPT, piše Deutsche Welle.
Tu zadaću je smislila učiteljica Karin Reißer-Mahla. Chatbot napiše govor, učenice i učenici ga analiziraju. “Odgojni cilj je da se učenici s time ophode kritički i konstruktivno”, kaže Reißer-Mahla. U drugom koraku učenici trebaju zajedno prilagoditi govor tako što će ga nadopuniti svojim historijskim spoznajama. Brojni dijelovi se mogu zamijeniti, kažu učenice i učenici.
U korištenju chatbotova ova škola prednjači. Krajem prošle godine je učiteljica Reißer-Mahla s učenicima razgovarala o tim programima, pripovijeda ona, jer je jasno da se među njima ionako širi digitalna inovacija. Naročito kod mlađih učenika postoji opasnost da pritom isključe “vlastito razmišljanje” i sadržaje jednostavno preuzimaju.
Kako bi se škola trebala ophoditi sa šansama i rizicima umjetne inteligencije, o tome se diskutuje već dva mjeseca, kaže direktor škole Christian Bayer. Jasno je, međutim, da stroga zabrana nema smisla, kaže on. “Moramo se prilagoditi.”
Odnos prema ChatGPT-u u razredu je još uvijek vrlo različit, ali neki, kao i učiteljica Reißer-Mahla, u tomu vide potencijal za nastavu. Pisati domaće zadaće uz pomoć umjetne inteligencije nema smisla, kaže jedna učenica: “Učitelji znaju kako ja pišem.” Jedan učenik dodaje: “Meni je zanimljivo vidjeti gdje su granice umjetne inteligencije i gdje čovjek može koristiti vlastito znanje.”
Otkako je ChatGPT u novembru prošle godine pušten u javnost postao je vrlo popularan. ChatGPT je chatbot koji se zasniva na mašinskom učenju, jednom području umjetne inteligencije. Treniran je s velikom količinom tekstova kako bi mogao odgovarati kao ljudski sagovornik. Taj program kompanije za umjetnu inteligenciju Open AI, koje vrijedi milijarde, smatra se vrlo naprednim.
Odnedavno se raspravlja o posljedicama za škole. Zato je to tema i za Konferenciju ministara obrazovanja i kulture saveznih pokrajina KMK. Zabranu ChatGPT-a je gotovo nemoguće nadzirati i provoditi, kaže berlinska senatorica za obrazovanje i predsjednica Konferencije ministara kulture Astrid-Sabine Busse. “Kako kontrolisati kojim se izvorima učenice i učenici koriste dok rade domaće zadaće? Škola je uvijek bila sistem koji uči. I to se mora i pokazat će se i u novoj normalnosti svijeta u kojem umjetna inteligencija igra sve veću ulogu.” Tu pojavu se mora uzeti u obzir u nastavi i kritički je pratiti, kaže ona.
ChatGPT će sigurno promijeniti i nastavu. “To ima osobine revolucije”, kaže Doris Weßels, profesorica ekonomske informatike na Višoj strukovnoj školi u Kielu. Doris Weßels se, među ostalim, bavi posljedicama umjetne inteligencije na području obrazovanja. “Čitav proces pisanja, ne samo u školi, promijenit će se kroz moćna sredstva kao što je ChatGPT.”
Chatbot može služiti prije svega kao izvor inspiracije, kao partner u pisanju, koji podstiče kreativnost, kaže Weßels. U nastavi bi to značilo da su učenik i umjetna inteligencija neka vrsta tandema. Ali, korisnici bi trebali provjeriti ispravnost tvrdnji koje generira ChatGPT, jer bot “halucinira”, piše dakle i fiktivne tvrdnje i svoje odgovore na njih. Zato i dalje ostaje važno poznavanje činjenica. “Učenici i učitelji mogu gledati generirane tekstove kao stručnjaci i provjeravati sadržaje”, kaže Weßels.
Kao i predsjednica Konferencije ministara kulture Busse, i Weßels se izjasnila za to da se programe kao ChatGPT integrira u nastavu, ovisno o uzrastu. I iskustva s umjetnom inteligencijom su pokazala da je čisto reproduciranje znanja, dakle naučiti napamet i onda zaboraviti, besmisleno. Ali, i promjene u nastavi kroz umjetnu inteligenciju imaju svoje granice, kaže Weßels. “Korištenjem ChatGPT-a postaje jasno da je naša intuicija, dakle osjećaj na temelju našeg životnog iskustva, veliko bogatstvo kojega mi ljudi moramo biti svjesni. To nam umjetna inteligencija nikad neće moći nadoknaditi.”
I u Gimnaziji kraljice Karoline u Frankenthalu učitelji i učenici prepoznaju granice umjetne inteligencije. Direktor gimnazije Bayer priča o tom jednu anegdotu: u decembru je zamolio ChatGPT da napiše za školu božićnu čestitku. Nastao je dobar tekst o poteškoćama u obrazovnim ustanovama za vrijeme korona-pandemije. Nakon toga je bot trebao napisati govor za završnu matursku svečanost. “On je, Bogu hvala, bio jako loš”, kaže Bayer. Apstraktan i površan. Jer, bot nema životnog iskustva.